Osim što je sa Sarajevo film festivala godinama izvještavala za HRT, kao dopisnica iz Sarajeva, Špela Cvitković Iličić taj je festival odabrala i kao temu svog doktorskog rada, i to u diskursima geopolitike. A on je ukoričen kao prva monografija.
“Sarajevo film festival zajedno s Havana film festivalom je jedan od dva najznačajnija geopolitička svjetska festivala. Zbog svog položaja, zbog načina na koji je nastao. Iako su filmovi s vrlo nasilnom komunikacijom u sebi često taj prostor razgovora poslije filma, sa sudionicima, glumcima, redateljima je taj prostor nenasilne komunikacije i prostor mira”, rekla je Špela Cvitković Iličić, autorica monografije ”Sarajevskih 300”.
Iza naslova “Sarajevskih 300” krije se 10 dana, koliko traje festivalski šušur, i njegovih 30 izdanja. Najteže, otkriva, bilo je ući u početak SFF-a.
“Sate i sate sam provela u Historijskom arhivu BiH tražeći te prve izjave o festivalu, prve ljude. Za mene je bilo otkrivenje da je jedan od prvih ljudi koji je došao na SFF bio Zrinko Ogresta sa svojim filmom i montažerom”, rekla je.
Tri godine istraživanja iznjedrilo je bogatu arhivsku građu. Odgledala je 75 filmova i 8 serija, cijelo poglavlje posvetila je žrtvama silovanja, upisala čak 280 fusnota. Donosi i ”Preporuke” uz zanimljive činjenice: u “Zvjezdanim stazama” 1966. prva je scena poljupca bijelca i crnkinje u povijesti.
“Festival će u sebi uvijek imati ono što ga je i pokrenulo, otpor prema agresiji i otpor prema nasilju jer Sarajevo, nemojmo zaboraviti 2022. kada je krenula ruska agresija na Ukrajinu je bio prvi grad i prvi festival koji je pružio ruku ukrajinskim filmašima”, rekla je Špela Cvitković Iličić.
Velik je ovo doprinos regionalnim filmskim i političko-kulturnim studijama uz inovativan pogled na festival, koji je, podsjeća autorica, mjesto susreta umjetnosti, politika i društvenih promjena; u vremenu kada više govorimo o ratu, monografija i festival – govore o miru.
