Od 1. siječnja ove godine došlo je do promjena u tarifnim razredima cijena električne energije u Republici Srpskoj, po kojima će građani sa većom potrošnjom, struju plaćati drastično više. Stare cijene važiće samo za one koji budu trošili do 500 kilovata po satu mjesečno, a to je 5 pfeninga po kilovat satu. Oni koji budu trošli od 500 do 1500 kilovata platiće duplo više, a oni preko 1500 četvrorostruko, odnosno 20 feninga po kilovat satu. Ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a Petar Đokić, kaže da građani neće u velikoj mjeri osjetiti ta poskupljenja s obzirom da su umanjeni iznosi za dvije vrste mrežarina i naknade za obnovljive izvore energije.
“Mi ne očekujemo da će to biti vidljivi rast u ovoj godini. Jedino što će se desiti to je izjednačavanje zimske i ljetne tarife I to će možda negdje u aprilu mjesecu povećati tu vrstu naknade. Ali mi procjenjujemo da će u tom periodu doći do pada potrošnje, jer obično u tom periodu počinje da pada potrošnja energije. Na taj način će otprilike cijena po jednom računu, po jednom potrošaču biti prilično ujednačena. Ja to sada ne mogu da garantujem ničim, ja nisam nadležan da to kažem, a to će se najbolje vidjeti kada dođu ti računi 1.februara, da li je ovo što ja govorim, tačno ili ne”.
Izazvalo je to brojna nezadovoljstva građana i udruženja širom ovog entiteta, a sredinom prošlog tjedna, organizirani su i prosvjedi u Trebinju, sa kojeg je poručeno da je ova odluka o poskupljenju diskriminatorska, pa čak i nezakonita.
U FBiH još uvijek nema naznaka poskupljenja, ali se ona temelji na pretpostavci i upozorenjima da ih neće biti dok se građani budu ponašali domaćinski i dok ne bude prekomjerne potrošnje. Generalni direktor Elektroprivrede BiH, Admir Andelija gostujući u program BHT 1 uživo rekao je da će sami građani, odnosno potrošači izravno utjecati na ovu odluku.
“Električna energija je na našu veliku sreću resurs BiH. Mi imamo dovoljne količine el.energije. Nažalost, 80% je proizvodimo iz nepopularnog energenta, uglja. Ali, imamo tu neku energetsku neovisnost i možemo upravljati cijenom električne energije. A njome ćemo upravljati onoliko koliko se budemo domaćinski ponašali spram nje. Naravno da prekomjerna potrošnja i enormno povećanje potrošnje, može uzrokovati određene probleme u proizvodnji i snabdijevanju. Mi kao kompanija se trudimo da se to ne desi, da imamo uredno snabdijevanje. A kada je u pitanju cijena, može se samo desiti ako dođe do neke drastične promjene ili cijene ulazne komponente ili drastične potrošnje električne energije, ukoliko budemo morali kupovati istu na tržištu”.
A kada je tržište u pitanju, po tvrdnjama federalnog ministra energetike Nermina Džindića, ona dostiže cijenu i do 700 eura po megavat satu, dok je građani BiH plaćaju 31 eur po megavatu. Ogromnu razliku i socijalnu cijenu struje za naše građane, omogućili su, prije svega izvoz, na koji otpada oko 20 posto ukupne proizvodnje, kažu iz Elektroprivrede BiH. No, ključno je pitanje koliko dugo će Ellektroprivreda moći držati ovako niske cijene za domaćinstva, jer je očigledno da je proizvodna cijena daleko veća od prodajne i da se gubici neće moći vječno kompenzirati, smatra stručnjak za energetiku i profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Tuzli, Mirza Kušljugić.
“Očigledno je da su trenutne cijene za male kupce i domaćinstva subvencirane i da je cijena za energiju 32 eura a prosječna proizvodna cijena 54 eura. Zbog čega EP BiH još uvijek ne ide u tarifni postupak radi korekcije cijena, ja to ne znam, ali očigledno je da mogu da subvencioniraju ovakav nivo cijena, jer imaju u izvozu izuzetno dobre cijene električne energije. Da li će ostati takva cijena sa izvozom, nije izvjesno. Vjerovatnije da neće biti kao što je bila prošle godine i realno je očekivati da EP BiH pokrene tarifni postupak za povećanje cijene električne energije u FBiH”.
No, nije samo izvoz taj koji omogućuje jeftinu energiju za domaćinstva. Iza paravana, krije se niz čimbenika, odnosno gubitnika, koji itekako ispaštaju u cijelom ovom proizvodno-prodajnom lancu, smatra profesor Kušljugić. Tu su prije svega građani, koji se nalaze u blizini termoenergetskih objekata, sa svojim zdravljem. Tu su i rudnici jer je čigledno da su cijene uglja između rudnika i termoelektrana ispod tržišnih. Profesor sa Rudarskog fakulteta u Tuzli, Sabid Zekan kaže da se cijenom električne energije kupuje socijalni mir na štetu rudnika i rudara, ali da to nije ništa novo, jer su to radile sve vlasti već desetljećima.
“I ugalj i električna energija su robe, kao i sve robe koje neko kupuje na tržištu. Lično smatram da se i električna energija treba da kupuje na tržištu, pa bi u tom slučaju trebala biti i značajno skuplja. Ako hoćemo da kupujemo socijalni mir, onda ga ne bi trebali kupovati preko električne energije, već treba povećati izdatke za siromašne i penzionere. Za takve grupacije stanovništva treba napraviti određene socijalne izdatke i beneficije. Ali, cijena električne energije bi trebala biti komercijalna. Prije svega, cijena uglja mora biti komercijalna, da bi naši rudnici uglja mogli poslovati”, dodao je profesor Zekan.
Iako je izvjesno da do povećanja cijene električne energije u FBiH ipak mora doći, procjene su da se to neće desiti barem do polovine ove godine. Jer, čak i ako se vlasti na taj korak i odluče, potrebno je sačekati postupak odobrenja od 60 dana, nakon podnošenja zahtjeva FERK-u (Regulatornoj komisiji za energiju u FBiH).
Mirel Čeliković
