Naslovna Istaknuto Prirodne ljepote i poštanska povijest BiH (3): BOSNA – prvi dio

Prirodne ljepote i poštanska povijest BiH (3): BOSNA – prvi dio

82

Dok smo u prošlom članku ispratili hercegovačku rijeku Bunu na njenom kratkom putu od izvora do ušća u rijeku Neretvu, danas ćemo duže uživati putujući rijekom Bosnom. 273 km duga Bosna, jedna od najvećih rijeka Bosne i Hercegovine, cijelim svojim tokom, od izvora do ušća, protiče bosanskim teritorijem. Ime rijeke Bosne izvedeno je od ilirskog oblika Bosinus ili od osnove bos, u značenju tekuća voda. Na tom putovanju ponovo ćemo slijedit putopis, koji je davne 1912. godine napisao veliki ljubitelj prirode Rudolf barun Maldini Wildenhainski.

Ilidža, hotel Austrija

Od Ilidže, kupališta svjetskog glasa, do podnožja šumovitog Igmana 1249 m visokog, nekoć Smartnica zvanog, koji na jugozapadnoj strani poput kakva zida zatvara Sarajevsko polje, vodi kestenovim drvoredom zasadjena cesta duga 4 km. Odmah uz cestu, a ispod visokog Igmana izvire rijeka Bosna. Iz pedeset izvora mili tu voda što u većim, što u jačim mlazovima i teče između prudja i zelenila, da se tamo malo dalje slije u jezero, gdje hitre pastrve kolo vode. Ima tu više umjetno načinjenih jezera i voda iz jednog jezera teče u drugo, dok se ne slije u rijeku Bosnu, koja odmah na početku tjera mlinove i pilu. Divno je tu boraviti i promatrati brzi rad vode osobito kad sjedneš pod stare topole, koje tu hlad čine, pa u skromnu gostionu, gdje te svaki čas čekaju pečene pastrve, koje se tu umjetno goje.

Vrelo Bosne, 1910. g.

Bosna je odmah na izvoru pod Igmanom gotova rijeka. Vrelo joj pripada u prava krševita vrela, koja u početku obiluju vodom, jer se sva uzdušna voda skuplja pod zemljom, da se onda svom silom pojavi na površini u obliku jakih izvora. S toga i nema vode na Igman planini. Toplina vrela 7 C° stoji ispod srednje godišnje topline Sarajeva 9 C°. To je dakle hladno vrelo, jer mu voda dolazi s velike visine i to s Igmana i s Bjelašnice. Voda je u rijeke Bosne bistra, u zimsko doba zelena poput smaragda; to zelenilo dolazi od vodenog bilja, što raste na dnu. Dubina Bosne od izvora joj do ušća rijeke Miljacke u Bosnu iznosi poprečno 1 metar, a dotle se rijeka na mjestima može pregaziti, dok joj je širina do ušća Miljacke 25 metara, a dalje i 50 metara.

Ilidža – Gradić udaljen 12 km od Sarajeva i želj.stanica na pruzi Sarajevo – Metković.Ilidža je poznata po ljekovitoj termalnoj vodi i kupkama. Omiljeno Sarajevsko izletište s lokalnim vlakom i fijakerom. Ilidža je imala oružničku postaju, osnovnu školu i telefonsku mrežu, te 560 stanovnika. Pošta je otvorena 1.6.1890. kao Militärpost LXIV i radila je samo u vrijeme ljetne sezone. Tek od 1.10.1894. radila je redovito.

Ilidža, restauracija i muzički paviljon
Konjske trke u Ilidži

U glavnom teče Bosna sjevernim pravcem, protječući rodna polja kao : sarajevsko, žepačko i dobojsko, te kamenite sutjeske kod Vranduka, dok se kod Šamca ne izlije u rijeku Savu, a s njome u Dunav i Crno more. Rijeka Bosna prima više pritoka što s lijeve, što opet s desne strane. Najznatniji su joj pritoci s lijeve strane : Zujevina, Lepenica s Fojnicom, Lašva i Usora, a s desne strane : Željeznica, Miljacka, Stavnja, Krivaja i Spreča. Na rijeci Bosni leže i mnoga znatnija mjesta, što nije ni najmanje čudo, jer je rijeka Bosna upravo naravni put u srce zemlje Bosne, gdje su se i mnogi gradovi podignuti mogli.

Vranduk, 1910 g.

Od znatnijih mjesta, koja na njoj ili tik nje leže, jesu redomice niz vodu:

Sarajevoglavni grad cijele Bosne i Hercegovine, prema popisu stanovništva iz 1910.godine, imao je 51.872 stanovnika. Sarajevo je jedinstven grad u Europi, gdje su ravnopravno izmiješani pripadnici različitih vjera i nacionalnosti. U Sarajevu su bile smještene sve važnije državne institucije, počevši od državne uprave, vojnih ustanova, školskih ustanova i zavoda, zdravstvenih zavoda, financijskih institucija, institucija za trgovinu i obrt, poštanske uprave, muzeja, kazališta, kulturnih društava i zaklada, turski i njemački konzulati, te kompletna gradska uprava. Grad je imao električnu i telefonsku mrežu, plinovod, vodovod i kanalizaciju. Uz nekoliko industrijskih postrojenja i tvornica, razvijeni su bili obrt i kućna radinost. Grad bogate povijesti i centar povijesnih zbivanja. Promet u gradu odvijao se željeznicom i gradskim elek.tramvajem. Omiljena izletišta bila su ; Ilidža – Vrelo Bosne, Lukavica – Kobiljdol, Vogošća – Čevljanovići, Podlugovi, Trebević i observatorij na Bjelašnici. Pošta je u Sarajevu otvorena 20.8.1878. kao FPE No 1. U vrijeme okupacije otvoreno je u Sarajevu sedam pošta.

Sarajevo, konvikt svetog Augustina, 1910. g.
Sarajevo, sinagoga, 1910. g.
Sarajevo, hotel Pratschke, 1903. g.

Rajlovac, Željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bos.Brod, udaljena od Sarajeva 5 km.

Poštarnica otvorena 16.12.1909. Matična pošta Sarajevo.

Semizovac, želj.stanica na pruzi Sarajevo – Bos.Brod, odvajanje ind.pruga prema rudniku mangana u Čevljanovićima. Imao 180 stanovnika. Poštarnica je otvorena 16.3.1911. Matična pošta Sarajevo.

Podlugovi, želj.stanica na pruzi Sarajevo – Bos.Brod, odvajanje ind.pruge prema nalazištima željezne rude kod Vareša. Poštarnica je otvorena 16.12.1908. Matična pošta bila je Visoko.

Podlugovi, željeznička stanica, 1885. g.
Podlugovi, željeznička stanica, 1915. g.

Breza, željeznička stanica na rudničkoj pruzi Vareš – Podlugovi, udaljena 31 km od Sarajeva. Državni rudnik mrkog ugljena sa 400 radnika, kotar Visoko. Imala osnovnu školu i 650 stanovnika.

Poštarnica Breza otvorena 16.11.1910. Matična pošta bila je Vareš Werk.

Visokogdje utječe Lepenica s Fojnicom,

grad udaljen 32 km od Sarajeva, želj.stanica na pruzi Sarajevo – Bos.Brod. Imao je kotarski ured i sud, oružničku postaju, osnovnu školu, pravoslavnu školu, mekteb i franjevačku gimnaziju.Razvijena kožna industrija. Imao je 4100 stanovnika. Pošta je otvorena 6.10.1882. kao Militärpost LIV. Imala je dnevni poštanski promet s Kiseljakom i Fojnicom.

Visoko, 1902. g.
Pozdrav iz Visokog, 1899. g.
Visoko, 1910. g.

Kakanj, željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bos. Brod, udaljena 50 km od Sarajeva, a od Zenice 29 km. Rudnik ugljena ,oružnička postaja i osnovna škola, kotar Visoko.Poštanski ured bio je udaljen 2.5 km od željezničke stanice Kakanj. Ima 550 stanovnika.

Poštarnica Kakanj radila je od 1.4.1909. – 30.6.1910. Matična pošta bila je Visoko. Pošta je otvorena 1.7.1910.

Preporučeno pismo iz Kakanj Doboja, preko matične pošte Visoko, za Jablanicu, 1909. g.
Ručno poništenje Ilidže, 1892. g.
Isječak paketne karte, 1911. g. / isječak paketne karte, Pošta 3, 1912. g. / žig za novčane doznake, 1912. g.
Ručno poništenje Vranduk, 1892. g.
Ručno poništenje Vitez, 1894. g.
Preporučeno pismo iz Kakanj Doboja, preko matične pošte Visoko, za Jablanicu, 1909. g.
Ručno poništenje Visoko, 1890. g.
Preporučeno pismo za Austriju, cenzurirano, 1917. g.
Poštanski žigovi na biljezima, 1885. g.

Napomena:

Najdužu bosansku rijeku Bosnu je teško pratiti u jednom nastavku od izvora do ušća. Zbog toga smo prilog o Bosni podijelili u tri nastavka. Danas smo, uz putopise Rudolfa baruna Maldinija Wildenhainskog i zahvaljujući filatelistu i zaljubljeniku u poštansku povijest BiH Berislavu Sekelju upoznali mali dio prirodnih ljepota i poštanske povijest Bosne i Hercegovine putujući uz rijeku Bosnu od izvora do Ilidže do Zenice.