U Tuzlanskom kantonu se već duže vremena govori o reformama u procesu obrazovanja, ali sve još ostaje na razini planiranja i najava. Međutim, kurikularni pristup kojeg zagovaraju nastavnici u Kantonu Sarajevo, a koji su danas boravili i u Tuzli baziran je na ishodima učenja i na prvo mjesto stavljaju učenika. Provjerili smo hoće li kurikularna reforma uskoro moći biti provodiva na razini Federacije BiH
Devet nastavnica kreirale su publikaciju o ishodima učenja u planiranju nastavnog procesa za peti razred osnovne škole i prvi razred srednje škole. Na prvo mjesto su stavile učenike i njihove potrebe, a upravo to je ono što bi trebala podrazumijevati nova kurikularna reforma. Zanimljivo je da reforma u obrazovanju zagovara da nastavnik ne mora realizirati sve ono što mu je obrazivni sistem nametnuo nego ono što učeniku treba.
„Da je ta nastava usmjerena na učenika, na njegova postignuća, na ono što on uči i ono što može da postigne u toku jedne školske godine, u određenoj nastavnoj jedinici i ono što će njemu konkretno koristiti u njegovom zanimanju i naravno u budućem školovanju“, pojasnila je Emina Dautbašić, članica kurikularne skupine za reformu.
Nastavni planovi i procesi trenutačno su formirani tako da trebaju jednako dati svima. Ali realno to znači i nedovoljno. To je alarm da obrazovanje treba reforme u kojima će učenici imati daleko aktivniju ulogu.
„Potrebno je mnogo toga mijenjati. To podrazumijeva da mi sadržaje nastavnih predmeta defokusiramo, odnosno da više ne govorimo šta smo mi to ispunili u nastavnom planu i programu, da li smo obradili ovog ili onog pisca, nego da se okrenemo učeniku. Da znamo i pratimo njegovo postignuće“, ističe Mirela Omerović, profesorica Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
A sve ovo postavit će sada pred nastavnika nove izazove. Stoga, publikacija Ishodi učenja u planiranju nastavnog procesa bit će im na početku desna ruka.
„Nastavnicima ne da je samo ponuđena jedna pomoć koja je konkretna u smislu da već imaju neki gotov materijal, nego je vrlo važno spomenuti da su ovo modeli. Znači svaki nastavnik može da nauči kako da napravi jedan ishod na nivou jednog časa. Toliko ima primjera toga i dobro je razjašnjeno sve, da svaki nastavnik može na osnovu literature da se uputi“, kaže nam Dalila potogija, profesorica Bosanskog jezika i književnosti
„Ja mislim da je ovo izuzetna prilika da možemo i drugačije planirati i valorizirati naše znanje i prenositi naša iskustva na mlađe ljude. To još uvijek nažalost nije dovoljno, ali nadam se da je ovo lijepa prilika da se te stvari poprave“, smatra profesor Sead Husić.
U Tuzlanskom kantonu se još uvijek samo govori o kurikularnoj reformi dok se u Kantonu Sarajevo već s njom krenulo u petim razredima osnovne škole i prvim razredima srednje škole. Provođenje kurikularne reforme nije nimalo jednostavno, jer predstavlja ogroman odmak od sadašnjih, kako ih mnogi nazivaju, zaostalih nastavnih planova i programa.
Maja Nikolić
