Infografika koju je izradio Pixsell prikazuje The Economistov indeks demokracije za 2022. godinu, odnosno rang-listu 167 zemalja s obzirom na stanje demokracije u njima. Ugledni britanski časopis “The Economist” analizira izborne procese, izvršnu vlast, pluralizam, slobode i političku kulturu u 167 država svijeta te ih rangira po rezultatima. Na temelju rezultata svaka se zemlja klasificira kao jedna od četiri vrste režima: “puna demokracija”, “manjkava demokracija”, “hibridni režim” ili “autoritarni režim”. Hrvatska se ubraja u kategoriju “manjkave demokracije” te se s ocjenom od 6,50 nalazi na 29. mjestu među obuhvaćenih 40 europskih država i na 59. je mjestu ukupno. Jedina članica EU-a koja se nalazi iza Hrvatske je Rumunjska, koja je na 31. mjestu. Na popisu 40 europski zemalja BiH je zauzela nezavidno 37. mjesto.
Lošije od nas su samo Turska, Rusija i Bjelorusija. U izvješću o stanju demokracije u svijetu u 2023. godini, koje izdaje američka organizacije “Freedom House”, posebna pozornost posvećena je stanju u BiH. Prema parametrima koji se mjere svake godine, BiH je u 2023. ponovno nazadovala. – Bosanskohercegovačka demokracija talac je neuspjeha u reformi političkog sustava nametnutog Daytonskim mirovnim sporazumom. Smanjenje odlučnosti među američkim i europskim liderima, koji su bili ključni u dizajniranju ovog sustava, osnažilo je domaće elite da iskoriste kompleksnost Daytona za vlastitu korist. Kao rezultat toga, bosanskim građanima nedostaje odgovorna vlast, a u mnogim slučajevima i zaštita njihovih osnovnih prava – navedeno je u izvješću za 2023. Ni prognoze za budućnost nisu bajne. – BiH je zemlja s najslabijim rezultatima na zapadnom Balkanu i među nacijama u hibridnim režimima tranzita. Bez ponovnog angažmana iz Transatlantskog saveza, korumpirane elite će nastaviti koristiti državne institucije kako bi se osnažile na račun osnovnih sloboda bh. građana – navedeno je.
U međuvremenu građani, posebice oni mladi, sve više napuštaju zemlju. Dosadilo im je čekati da stanje u zemlji postane bolje. Izvan BiH živi oko dva milijuna njezinih građana. Najveći broj njih BiH je napustio tijekom rata u ovoj zemlji, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. No, nije samo ratno stanje razlog odlaska. Veliki broj građana otišao je iz BiH nakon 1995. Razlozi su nestabilna politička i ekonomska situacija u zemlji. Prosječna plaća trenutačno je oko 1200 KM. Procjenjuje se da oko 260.000 mladih, od pola milijuna koliko ih živi u BiH, želi napustiti BiH. To se navodi u anketi Populacijskog fonda UN-a. Kako su naveli, žele ostvariti osjećaj stabilnosti, bolju perspektivu, obrazovanje i zaposlenje.
