U Banjaluci se danas održava središnja manifestacija povodom obilježavanja Dana Republike Srpske, 9. siječnja, datuma kojeg je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u dvije presude proglasio neustavnim. Usprkos presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, vlast u Republici Srpskoj ovaj datum obilježava i slavi kao i prethodnih godina.
Program obilježavanja 9. siječnja započeo je u 10, 00 sati polaganjem vijenaca na vojničkom spomen-groblju Novi Zejtinlik na Sokocu.
Predviđeno je i uručivanje odlikovanja zaslužnim institucijama i pojedincima, Sjednica Senata Republike Srpske biće održana u Palati Republike, a svečani defile povodom 9. siječnja biće održan na Trgu Krajine u Banjaluci sa početkom u 17, 00 sati.
Ustavni sud BiH: Neustavan 9. siječnja kao Dan Republike Srpske
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, najviša sudska institucija u Bosni i Hercegovini, 26. studenog 2015. godine je utvrdio da je neustavan 9. siječnja kao Dan Republike Srpske.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije osporio pravo vjernicima da obilježavaju krsnu slavu Svetog Stefana, kao ni dan Republike Srpske, ali je utvrdio da Dan RS ne može biti 9. siječnja.
Komisija za provođenje referenduma je 25. rujna 2016. godine provela referendum o 9. siječnju, iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine zabranio njegovo održavanje i zatim poništio rezultate izjašnjavanja građana.
Ubrzo, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je iz Zakona o praznicima izbacila Zakon o Danu Republike Srpske i usvojila ga kao poseban sekularni praznik. Zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona podnijeli su delegati Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je i 29. ožujka 2019. godine ponovo proglasio 9. siječnja neustavnim, odnosno poništio dio člana Zakona o Danu Republike Srpske koji glasi “na osnovu potvrđene volje građana Republike Srpske, 9. siječnja se utvrđuje kao Dan Republike”.
Osporena odredba koja glasi:
“‘Na temelju potvrđene volje građana Republike Srpske, 9. januar se utvrđuje kao Dan Republike’, nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 1.1. i članom 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda te članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Osporena odredba je ukinuta i određeno je da prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.”
Odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prethodio je stav Venecijanske komisije koja je Dan Republike Srpske označila kao “diskriminatorski, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja”.
Kako se navodi, “utemeljen je na povijesnim događajima koji su značajni i važni za samo jedan narod u Republici Srpskoj, odnosno za srpski narod”.
Međunarodni stav
Obilježavanjem 9. siječnja kao Dana Republike Srpske ne krši se samo Ustav Bosne i Hercegovine već i ustav bh. entiteta Republika Srpska, priopćili su iz Misije OSCE-a u BiH.
Misija je pozvala vlasti u Republici Srpskoj na poštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Navodeći kako nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH predstavlja krivično djelo, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt ranije je pozvao Tužiteljstvo BiH i policiju da poduzmu odgovarajuće zakonom propisane korake.
“Na organima za sprovođenje zakona, Tužiteljstvu BiH i policiji je da poduzmu odgovarajuće zakonom propisane naredne korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne zvaničnike i državne službenike i njihovo sudjelovanje u pripremi ili organizaciji proslave 9. siječnja”, poručio Christian Schmidt.
Podsjetimo, 9. siječnja 1992. godine u Sarajevu, tadašnja Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini donijela je “Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine” – na područjima “srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih srpskih etničkih cjelina u Bosni i Hercegovini, a na osnovu plebiscita održanog 9. i 10. studenog 1991. godine na kome se srpski narod izjasnio za ostanak u zajedničkoj državi Jugoslaviji”.
Prvo rukovodstvo činili su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, kasnije osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina.
