Na Dušni dan, 2. studenog, molitvom krunice i svetom misom, vjernici su na groblju časnih sestara Kćeri Božje ljubavi na brdu Josipovac, molili za njihove duše, ali i za sve vjerne mrtve kojih se sjećamo dok, početkom mjeseca studenog, posjećujemo njihove grobove i groblja gdje počivaju.
Dušni dan slijedi dan nakon blagdana Svih svetih kada se Crkva spominje svih vjernika koji su ostvarili ideal kršćanskog života, bilo da ih je Crkva kanonizirala ili da su svojim životima zaslužili vječni život i ušli u kraljevstvo Božje, a da nisu službeno proglašeni svetima.
Tradicionalno, tuzlanski franjevci s vjernicima, na ovaj dan slave svetu misu i mole za časne sestre koje su pokopane na ovome mjestu, gdje su potkraj 19. stoljeća bili smješteni njihov samostan i poljoprivredna ekonomija koji su nosili ime svetoga Josipa po kojem je ovaj komad zemljišta i dobio ime. Svetu misu je predvodio fra Dario Džigumović, župni vikar u Tuzli. U propovijedi je pokušao osvijetliti vjeru u vječni život.
„Ovih dana obilazimo grobove naših dragih pokojnika. Groblje, kao mjesto žalosti i prolaznosti, za vjernike postaje mjesto ufanja i vjere u uskrsnuće, u proslavu pokojnika. Ova pretvorba mjesta žalosti u mjesto ufanja vidljiva je i po samom vanjskom obliku – groblje je, poput vrta, mali raj mira u nemirnom svijetu, po čemu postaje mali znak novog života. Groblje, kao mjesto ufanja – to je kršćansko gledanje – tu je primijenjena vjera u uskrsnuće, vjera koja nam širi novo obzorje, omogućuje veliki i utješni pogled u širinu vječnoga života“, neki su od naglasaka fra Dariove propovijedi.U
U svjetlu uskrsne vjere, na ovaj dan, sestre koje danas djeluju u Zavodu Kraljice svete krunice u Tuzli posjećuju groblje svojih prethodnica i zajedno s tuzlanskim vjernicima svjedoče vlastitu vjeru i prisutnost u gradu Tuzli, gdje s prekidima djeluju preko dva stoljeća.
Otkako je groblje na Josipovcu obnovljeno, a neke od časnih sestara ove Družbe došle na službu u Tuzlu, svete mise se na Josipovcu slave dvaput godišnje – na Dušni dan i na blagdan Svetoga Josipa.
Mladen Bosankić
































