Radio televiziji Bosne i Hercegovine, zbog blokiranih računa, prijeti gašenje, a više od osam stotina radnika moglo bi ostati bez posla. Zašto država nije stala iz svog javnog servisa, zašto u ovoj zemlji postoje mračne sile koje žele urušiti javni servis, razgovarali s Markom Divkovićem, predsjednikom Udruženja „BH novinari“ i dugogodišnjim novinarom ove ugledne medijske kuće.
HG: Koliki je značaj javnog servisa?
Divković: Značaj javnog RTV servisa, osobito u društvenom ustrojstvu Bosne i Hercegovine, gotovo da nije potrebno pojašnjavati i kada se ima na umu period koji je prethodio njegovom formiranju.Vrijeme nakon njegovog formiranja, u ambijentu postojanja desetina medijskih stranačkih, ali i privatnih kuća čija su pristrasnost i neobjektivnost, garnirani mržnjom, bili vidljivi sa mjeseca, bili su razlozi formiranja ove medijske kuće. Javni RTV servis BiH, koji sa dva entitetska RTV servisa čini RTV sistem BiH, formiran je sa idejom na kojoj počiva borba za istinitu, za uravnoteženu, pouzdanu infromaciju lišenu stranačkih, nacionalnističkih ili bilo kakvih povlađivanja, da bude glas građana, to jeste da bude u njihovoj službi. Zamišljen je da bude izvor najšireg dijapazona informacija za građane, ali i adresa na kojoj se čuva neprocjenjiva filmska, dokumentarna radijska i televizijska građa, sticana kroz decenije rada RTV Sarajevo, na čijim je temeljima nastao. Njegovanje i čuvanje materijalne i duhovne imovine, raznolikosti naroda i narodnsoti Bosne i Hercegovine, kroz najrazličitije oblike programa, informativnog, vjerskog, sportskog, dječijeg, zabavnog …. Sve su to temelji djelovanja javnog RTV servisa BHRT.
HG: Je li uopće realno da Javni servis stavi ključ u bravu?
Divković: Osobno, sa povećom knedlom u grlu, priznajem da je gašenje BHRT moguće. Na tome već više od decenije rade iste one snage, iste politike, samo pod drugim imenima, koje su prije 30 godina BiH gurnule u ratni oganj. Ako sam ikada bio pesimist, to sam sada, a tako bih volio da se varam. Dugovanja BHRT, preko 62 miliona KM, za poreze i doprinose, nisu nastala lošim poslovanjem, nego poznatim sistemom sprege pravosudno političkih aktera, koji žele uništiti i druge institucije Bosne i Hercegovine, praktično sve što nosi oznaku BiH, makar i na simboličkoj ravni.
HG: Prema Vašem mišljenju, konkretno, tko je zaslužan za ovakvo stanje?
Divković: Najzaslužniji, odnosno najveći krivci su naši parlamentarci, jer je Parlament BiH osnivač Javnog RTV servisa. Upozorenja su počela stizati još prije petnaest godina. Javno ih je iznio tadašnji generalni direktor BHRT, Mehmed Agović. Tadašnji Upravni odbor BHRT-a, kojeg kao i sada čine stranački podobnjaci nije htio ozbiljno ni razmotriti njegove poruke, a umjesto konkretnih mjera, Agovića su smijenili. Čak i kada ga je sud vratio, ponovo su ga smijenili, iz inata i tako ismijali pravosuđe. Zbog nemogućnosti ozbiljnog menadžerskog rada i nametanja polititčki neprihvatljivih rješenja, tadašnji diorektor programa BHT 1, Milenko Voćkić, podnio je ostavku. Dakle politika je prvo dopustila, a godinama potom podsticala da RTRS, koji je po Zakonu dužan dio RTV takse ubrane u Republici Srpskoj, uplatiti BHRT-u, tu je obvezu u potpunosti ignorirao već od 2018 godine. Podsjećam, da u Federaciji BiH, RTV taksu ubire FTV, a BHRT to čini samo u Brčko Distriktu. Posljednje poruke prvih ljudi SNSD-a, čak i uz prijetnje miniranjem zgrade BHRT-a, surovo ukazuju odakle dolaze najgori potezi koji sprečavaju konsolidaciju BHRT i koji žele njegov nestanak. Zbog takvih otpora, a adresa je opet u sferi razbijačke politike, BiH još nije učinila ni korak da u sklopu 14 obaveza za pristupne pregovore sa EU, osigura uslove za rad BHRT i to kroz uredničku neosivnsot, kadrovsko tehničku pouzdanost i financijsku održivost.
HG: Imamo li danas objektivnijeg medija u BiH od BHRTa?
Divković: Može to izgledati pomalo emotivno, ali iz mog iskustva, kada je riječ o informativnom dijelu, program BHRT je maksimalno izbalansiran, dakle, profesionlano pouzdan, čak i u uslovima koji su financijsko tehnički katastrofalni i uslovima kada je BHRT za deset godina napustilo pedesetak iskusnih novinara, a to su tri cijele redakcije vijesti. Istraživanja Udruženja BH novinari, rađena više puta u okviru predizbornog monitoringa, pokazala su da je BHRT najobjektivniji. Čini mi se da vladajućim politikama, upravo takav RTV servis BiH ne odgovara. Da nije tako, već bi nešto konkretno poduzeli. Udruženje BH novinari je posljednjjih godina, uložilo mnogo truda i sredstava da o svemu ovome animira IFj i EFJ, svjetsku i europsku novinarsku federaciju, Euroviziju, Vijeće Europe, priređujući nekoliko medjunarodnih skupova na tu temu. Iskreno, strah me i pomislitii da je sve to bilo uzalud, u situaciji kada i bivši uposlenici nekadašnjeg RTV Sarajevo, (Rajko Vasić) BHRT-u prijete i eksplozivom.
Maja Nikolić
