Naslovna Istaknuto Maida Garić: Motivaciju i snagu pronalazim u restauraciji naše kulturne i povijesne...

Maida Garić: Motivaciju i snagu pronalazim u restauraciji naše kulturne i povijesne baštine

602

Restauracija u BiH zahtjeva novčana sredstva, ali i veću svijest o zaštiti kulturno povijesnog blaga, smtraju restauroatori. Jedna od rijetkih restauratoica u BiH je Maida Garić iz Banovića koja pokušava restauracijom zaštiti povijest od propadanja.

Nakon završetka Srednje umjetničke škole u Tuzli, Odsjek za primjenjeno slikarstvo, Maida Garić iz Banovića, školovala se na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Ljubav za restauracijom javila se nakon srednje škole kada je radila  na jednoj izložbi u Ateljeu Ismeta Mujezinovića u Tuzli.

„Popela sam se na galeriju na kojoj se nalazi jedna Mujezinovićeva slika sa nekim scenama  ispred tuzlanskog Baroka. Malo me je pogodilo stanje u kojem se ona nalazila obzirom kolika je ličnost bio Ismet i kult njegovog naslijeđa u Tuzli. Tako sam se zainteresirala za postupak zaštite kulturnog naslijeđa i blaga kojeg su nam ostavile minule generacije kojih više nema“, priča Maida.

Prema njenim riječima,  društvo je dužno svoje naslijeđe promovirati i štiti od daljnjeg propadanja.

„Ne trebamo dozvoliti da se izgubi to dostojanstvo. Ismet je primjer slikara nekog vremena koje mi danas ne živimo, a on je bio vrstan umjetnik“, ističe ova umjetnica.

Kada je u pitanju restauracija, riječ je o specifičnom procesu koji trebaju raditi stručnjaci.

„Dosta je tih nekih primjera neprimjerenih restauracija što pokušavamo promjeniti sa školovanim restauratorima i pokušavamo izbjeći greške. Što se tiče postupka, najbitnije je odrediti nivo oštećenja jednog djela. Može to biti arhitektura, štafelajno slikarstvo, skulptura, grafika”, pojašanjava Maida i dodaje da je to veoma ozbiljan posao jer restauratori  se „igraju“ s nečim što se više ne može napraviti.

„Ukoliko nešto pokvarimo, možda smo uradili gore nego što je bilo. Najbitnije je da jedan restaurator konzervator poznaje svoje limite, jer može doći u susret sa nečim što baš ne zna”, priča naša sugovornica koja već pet godina sarađuje sa Galerijom BiH kao restaurator štafelajnih slika. Trenutačno radi na restauraciji zidnog slikarstva na jednoj džamiji u Gradačcu.

Restauracija u BiH je veoma mlada, kaže Maida.  Naime, prvi interdisciplinarni studija restaruacije i konzervacije je osnovan 2015.godine u Sarajevu u sinergiji sa Fakultetom arhitekture, PMF i Akademije likovnih umjetnosti. Samo dvije generacije su odškolovane i uglavnom su ti ljudi karijere izgradili van BiH. Kada je u pitanju restauracija, najteže je naći sredstva za nju.

„Najteže je naći sredstva da se nešto restauira u državnom vlasništvu.  Puno je posla i ima puno stvari koje čekaju da se otkriju, prezentiraju, istraže. Mi možda gledamo na restauraciju kao na nešto što nije zastupljeno uopće. Međutim, mi smo toliko neistraženo područje. Koliko nam treba restauratora, toliko nam treba istoričara umjetnosti, arheologa jer i to ide u restauraciju. Ne može sam restaurator da radi. Više struka mora skupa radit”, kaže ova restauratorica.

Ona dodaje da kultura pati jer država ne raspoređuje novac kako bi trebala.

„Na nama je da se snalazimo, izmišljamo prilike i sredstva i na kraju krajeva, tim samim volontiranjem beremo iskustvo koje se na kraju isplati. Motivaciju i snagu za rad na konzervaciji i restauraciji naše baštine, crpim upravo iz njenog bogatstva i sadašnjeg stanja u kojem se nalazi “, poručuje mlada umjetnica Maida Garić.

Nataša Tadić