“Nikada ne dozvoli da sretneš nekoga, tko nakon susreta s tobom neće biti sretniji.” (Sveta Majka Tereza)
Danas, 20. ožujka, diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan sreće koji je smislio i utemeljio filantrop, aktivist, državnik i istaknuti specijalni savjetnik Ujedinjenih naroda Jayme Illien kako bi potaknuo i unaprijedio pokret globalne sreće.
Sreća je zarazna, piše službena stranica Međunarodnog dana sreće, happinessday.org, i to je vaš dan kada imate priliku učiniti ono što vas čini sretnim.
Povodom Dana sreće imate priliku kao slobodni pojedinci donijeti životne odluke, darovati ljude, vježbati, pjevati, svirati, provesti vrijeme s prijateljima i obitelji, iskoristiti ga za razmišljanje i meditaciju, pomoći drugima i širiti sreću s drugima. Sve što je potrebno je usmjeriti se na pozitivnu energiju oko sebe i vaš će se stav i energija vrlo brzo proširiti i na druge ljude. Činite ono što vas čini sretnim.
Na Illienovu inicijativu, Opća skupština UN-a uspostavila je Međunarodni dan sreće 2012. godine. U rezoluciji koja je tada usvojena navode kako su svjesni da je potraga za srećom temeljni čovjekom cilj te pozivaju sve države članice UN-a, međunarodne i regionalne organizacije, kao i civilno društvo, uključujući nevladine udruge i pojedince da obilježe ovaj dan.U rezoluciji također stoji kako prepoznaju potrebu za inkluzivnijim, pravednijim i uravnoteženijim pristupom gospodarskom rastu koji promiče održivi razvoj, iskorjenjivanje siromaštva, sreću i blagostanje svih naroda.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana sreće je: “Čuvajte mir. Ostanite mudri. Budite ljubazni” odgovor je na pandemiju COVIDA-19. Dok se zajedno suočavamo s globalnom krizom, ovogodišnji Međunarodni dan sreće prilika je da pronađemo uzbudljive i pozitivne načine kako paziti na sebe – i jedni na druge.
UN svake godine mjeri i uspoređuje sreću različitih zemalja u Svjetskom izvješću o sreći, koje je objavljeno da se podudara s Međunarodnim danom sreće. Svjetsko izvješće o sreći rangira 156 zemalja prema stupnju sreće, a 117 zemalja prema sreći imigranata. UN temelji svoje izvješće na socijalnoj, ekonomskoj i ekološkoj dobrobiti i postavlja ciljeve zemljama koje trebaju postići da povećaju sreću jer smatraju da je sreća osnovno ljudsko pravo.
Prva povijest studija sreće započela je prije više od 2500 godina kada su veliki filozofi poput Konfucija, Sokrata, Aristotela i Bude i mnogi drugi svoj život posvetili bavljenju ovom temom, utječući na živote bezbrojnih milijuna do danas.
Danas je pozitivna psihologija ili znanost o sreći proučavanje onoga što točno čini sretne ljude, a nedavno je došlo do eksplozije interesa za ovo područje. Osmotjedni i potpuno besplatan tečaj “Znanost o sreći” jedan je od najpopularnijih tečajeva od svog osnutka 2014. Studenti izvještavaju da su pruženi podaci i materijali bili vrlo korisni za poboljšanje razine blagostanja.
Iako proučavanje sreće nije novi koncept, tek su posljednjih godina psiholozi počeli shvaćati važnost i dalekosežne implikacije pozitivnih emocija. Znanstvenici zaključuju da su ključ dobrobiti čovjeka jake društvene veze i osjećaj svrhe. Drugim riječima, sudjelovanje u stvarima koje su za “veće dobro“ čovječanstva.
Drugi vjeruju da je pozitivno razmišljanje odgovorno za čak 90 posto naših osjećaja blagostanja. To može uključivati ispunjenu karijeru u kojoj je pomoć drugima najvažnija, dobrovoljni rad na poboljšanju zajednice ili sudjelovanje u religiji koja promiče komunalne aktivnosti poput redovitog grupnog bogoslužja.
Ljudi koji su sretni imaju tendenciju da žive duže i imaju manje zdravstvenih problema. Doista, sretniji ljudi rjeđe imaju visoki krvni tlak i probleme sa srcem. Jedno ostaje jasno – još moramo puno naučiti o ovom području proučavanja i bezbrojnim blagodatima dobro proživljenog života. Nadamo se da Međunarodni dan sreće može podići još veću svijest o tome i pomoći nam svima da budemo sretni 2021. i nakon nje.
