Naslovna Društvo Javna rasprava o inicijativi Hrvatskog doma za preimenovanje Trgovačke ulice u ulicu...

Javna rasprava o inicijativi Hrvatskog doma za preimenovanje Trgovačke ulice u ulicu Muhameda ef. Lugavića

Društvo Hrvatski dom u Tuzli podnijelo je inicijativu Stručnom timu za određivanje naziva ulica i trgova Grada Tuzla da se naziv sadašnje Trgovačke ulice promijeni te da ubuduće nosi ime ulica Muhameda ef. Lugavića.
Inicijativa je upućena u skladu s Odlukom o načelima, kriterijima i postupku za određivanje naziva ulica, trgova, mostova i parkova na području grada Tuzla, a kao razlog se navodi potreba da se grad Tuzla na dostojan način oduži istaknutom prosvjetnom, vjerskom i društvenom djelatniku.
Sada slijedi javna rasprava, koja će biti održana 2. veljače od 12, 00 do 13, 00 sati u MZ Centar (Džafer Mahala 57). Javni poziv je upućen prije svega građanima Mjesne zajednice “Centar”, a svi koji žele mogu svoje prijedloge putem pisarnice Grada Tuzla, poštom na adresu ZAVNOBIH-a 11.
U Društvu Hrvatski dom ističu da je njihova obveza i dužnost da se gradu i njegovoj povijesti oduže na način da jedna od ulica u Tuzli ponese ime Muhameda ef. Lugavića, kao trajno sjećanje na njegov doprinos vjerskom, obrazovnom i društvenom životu grada.
Obrazloženje
Muhamed ef. Lugavić bio je profesor šerijatskog prava i arapske književnosti. Rođen je 1946. godine u Lugavijama, općina Banovići. Već kao jedanaestogodišnjak, 1957. godine, odlazi u Sarajevo gdje upisuje Gazi Husrev-begovu medresu, koju završava 1965. godine.
Nakon završetka medrese, prvo zaposlenje pronalazi kao imam, hatib i muallim u džamiji Hajrija u Vlasenici, a potom i kao vjersko-prosvjetni referent u Odboru Islamske zajednice Vlasenica. Dužnost napušta 1966. godine radi odlaska na odsluženje vojnog roka.
Po povratku s vojske, 1967. godine imenovan je za imama, hatiba i muallima Behram-begove, odnosno Stare džamije u Tuzli. Već naredne godine razriješen je te dužnosti zbog odlaska na studije u Bagdad, gdje 1968. godine upisuje Filozofski fakultet Univerziteta u Bagdadu, studij islamskog prava i arapske književnosti, koji završava u rekordnom roku 1972. godine.
Po povratku sa studija obavljao je dužnosti imama, hatiba i muallima u Poljskoj džamiji u Tuzli, kao i vjersko-prosvjetnog referenta Odbora Islamske zajednice Tuzla. Kasnije je imenovan i u Čaršijsku Husein-kapetanovu Hasan džamiju, gdje je obavljao iste dužnosti, a jedno vrijeme bio je i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.
U penziju odlazi u septembru 2011. godine, nakon 40 godina radnog staža.
Tokom svoje bogate karijere Muhamed ef. Lugavić obavljao je niz odgovornih i visokih funkcija, među kojima su članstvo u Vrhovnom saboru Islamske zajednice u SFRJ, član Vrhovnog islamskog starješinstva, te član Udruženja ilmijje u BiH. Bio je i profesor Gimnazije „Meša Selimović“ u Tuzli u poslijeratnom periodu, kao i jedan od inicijatora ponovnog aktiviranja kulturnog društva muslimana „Preporod“ u Tuzli.
Autor je i dviju knjiga: „Dženaza – propisi i običaji“ (1995) i „Hutbe“ (2005).