Naslovna Društvo Haaške presude za ratne zločine postaju dijelom kaznenih evidencija u BiH

Haaške presude za ratne zločine postaju dijelom kaznenih evidencija u BiH

Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza i tajnik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Haaškog tribunala, Abubacarr Tambadou potpisali su u utorak u Sarajevu memorandum o suradnji odnosno preuzimanju kaznenih evidencija međunarodnih sudova koje će sada napokon ući u domaću dokumentaciju.

Dokumentom koji je ranije usuglašen između Ministarstva pravde BiH i MICT-a definiran je način i postupak preuzimanja podataka iz pravomoćnih osuđujućih presuda za državljane BiH koje su izrekli Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i MICT.

To znači kako će sada presude iz Den Haaga biti ustupljene BiH i upisane u kaznene evidencije u toj zemlji, što do sada nije bio slučaj.

Unošenje presuda za ratne zločine koje su građanima BiH izrekli međunarodni sudovi i postajanje dijelom kaznenih evidencija znači da će se takve osobe morati suočiti sa zakonskim ograničenjima koja iz toga proistječu pa se, primjerice, kao kažnjavani neće moći prijaviti za poslove u državnoj službi.

Zašto se čekalo?

Haaške presude do sada nisu predstavljale nikakvu zapreku osuđenicima da u BiH ishode potvrde o nekažnjavanju, a ministar Bunoza je kazao kako se nada da je potpisivanjem memoranduma ta pravna praznina popunjena.

“Ne postoji objašnjenje zašto se ovoliko čekalo, no ja sam od početka mandata u proteklih godinu dana inzistirao da se ovo pitanje riješi jer to stvara i preduvjete za pomirenje kao uvjet za pristupanje Europskoj uniji”, kazao je Bunoza.

Kazao je kako sada slijedi izrada provedbenih akata, a predviđeno je da se sve presude unose u kaznene evidencije 15 dana nakon što ih iz Den Haaga pošalju u Sarajevo.

Tajnik MICT-a Tambadou kazao je kako međunarodna zajednica i Mehanizam ovime dokazuju spremnost na trajnu suradnju s BiH.

“Moj dolazak u Sarajevo značajno je poglavlje u inzistiranju na odgovornosti”, kazao je Tambadou ističući kako se pozivanje na odgovornost ne okončava izricanjem presude jer oni koji su počinili najteže zločine protiv međunarodnog prava moraju snositi posljedice i nakon odsluženja kazne i biti s tim suočeni do kraja života.

Pojasnio je kako od ranije postoji radni sporazum o razmjeni presuda sa Srbijom, jer s tom zemljom nije bilo nužno potpisati formalni memorandum o razumijevanju, dok s Hrvatskom, kako je kazao, takvog dogovora nema.

“No to je proces koji traje i idemo korak po korak”, kazao je Tambadou.

ICTY i MICT osuđujuće su presude do sada izrekli za ukupno 93 osobe s područja bivše Jugoslavije.

Predsjednik nevladina Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH Murat Tahirović kazao je kako je Bunoza prvi ministar pravosuđa koji je shvatio koliko je važno da haaške presude budu uvedene i u domaće kaznene evidencije, a borba koju su za to vodile različite udruge uključujući “Majke Srebrenice” trajala je više od deset godina.

Pobjeda pravde nad nepravdom

“To je pobjeda pravde nad nepravdom i rezultat mukotrpnih napora”, kazao je Tahirović za  medije.

Kazao je i kako je kroz planirane izmjene izbornog zakona BiH osuđenima za ratne zločine potrebno zabraniti kandidiranje i obnašanje bilo koje dužnosti u zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti.

Tvrdi kako o tome već postoji načelna suglasnost te da će visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, bude li nametao takve izmjene, u njih uključiti i ovakva rješenja.