FINANCIJSKI stres najštetniji je za zdravlje i opću dobrobit pojedinca, ubrzava proces starenja, utječe na biomarkere zdravlja te snažnije djeluje na mentalno zdravlje u odnosu na posljedice tugovanja zbog bolesti, teškog gubitka ili razvoda, pokazalo je novo istraživanje britanskih znanstvenika.
U britanskoj studiji sudjelovalo je gotovo 5000 odraslih osoba u dobi od 50 i više godina, a proveli su ga znanstvenici s londonskoga University Collegea (UCL) i Kings Collegea, koji su istaknuli da je njihova analiza prva kojom se nastojalo istražiti na koji su način različite vrste kroničnog stresa povezane s pokazateljima zdravlja starijih dobnih skupina.
Nacionalno reprezentativna studija potvrdila je da je financijski stres povezan s dugoročnim promjenama u ključnim pokazateljima zdravstvenog stanja, poput imunosnog, živčanog i hormonalnog sustava.
Uspoređivali šest najčešćih stresora
Od svih šest najčešćih stresora koje su proučavali britanski znanstvenici, a radilo se o financijskom stresu, skrbi za teško bolesnu ili invalidnu osobu, invaliditetu, težem gubitku u obitelji, o bolesti i razvodu, pokazalo se da je financijski stres bio najštetniji faktor dugoročno povezan s najrizičnijim zdravstvenim ishodima.
To je utvrđeno ispitivanjem četiriju biomarkera u krvi – kortizola (hormona koji se proizvodi kao odgovor na stres), C-reaktivnog proteina (CRP), fibrinogena i inzulinu sličnog faktora rasta 1 (IGF-1). Sve su to imunosni faktori povezani s razvojem stresa, razvojem upala i starenjem, dok je IGF-1 povezan i sa starenjem i s dugovječnošću.
Studija je otkrila da je u sudionika studije koji su bili pod stresom samo zbog financijske situacije uočena 60 posto veća vjerojatnost da nakon četiri godine razviju visokorizičan zdravstveni profil.
U slučaju svake dodatne stresne situacije, poput primjerice razvoda, ta je vjerojatnost skočila za dodatnih 19 posto.
Studija je pokazala i da su financijski stres, težak gubitak i dugotrajna bolest najsnažnije utjecali na promjene u imunosnim i neuroendokrinim biomarkerima, što ukazuje na kontinuiran fizički učinak kroničnog stresa.
Još jedan zaključak britanskih znanstvenika je da kroničan stres može izazvati hormonalne promjene i imunosne reakcije, što može utjecati na pogoršanje fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema.
Epidemiologinja Odessa Hamilton s UCL-a je istaknula invazivan utjecaj financijskog stresa na različite aspekte života, što se u konačnici u nekim slučajevima manifestiralo obiteljskim sukobima, socijalnom isključenošću, beskućništvom ili glađu.
Premda britanska studija ne povezuje izravno stres i dugoročne zdravstvene probleme, ona ističe golem utjecaj stresa na tijelo koje stari.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Brain, Behavior and Immunity.
