Piše: Maja Nikolić
Sezona gripe u Tuzlanskom kantonu još nije dostigla svoj vrhunac, a prema procjenama liječnika, najteže razdoblje tek slijedi. Kako nam je rekao dr. Denis Žepić, infektolog s Klinike za zarazne bolesti UKC Tuzla, vrhunac epidemije gripe u BiH obično kasni u odnosu na Hrvatsku i druge zemlje regije.
„U Hrvatskoj se vrhunac epidemije očekuje krajem siječnja, dok mi taj talas obično dobijemo 15 do 20 dana kasnije. To znači da bi veljača mogla biti mjesec u kojem će gripa dostići maksimum, a to obično traje oko 15 dana“, pojašnjava dr. Žepić.
Sezona gripe, kako navodi, nije ništa neuobičajeno. Svake godine počinje krajem studenog ili početkom prosinca i traje do veljače, a nerijetko se produži i do ožujka. Međutim, broj oboljelih ove godine izaziva zabrinutost.
„U Tuzlanskom kantonu je registrirano oko 20.000 slučajeva akutnih respiratornih infekcija, od čega je približno 2.500 potvrđenih slučajeva gripe ili gripi sličnih oboljenja“, navodi dr. Žepić..
Do sada su zabilježena i četiri smrtna slučaja, uglavnom kod starijih osoba s brojnim kroničnim oboljenjima. Trenutačno je na Klinici hospitalizirano 16 pacijenata.
„Svi su za sada stabilni, ali situaciju pratimo iz dana u dan“, ističe dr. Žepić.
Najveći rizik od težih oblika bolesti imaju, kako kaže, standardne rizične skupine: mala djeca, trudnice, osobe starije od 65 godina te pacijenti s oslabljenim imunitetom.
„To su osobe s kroničnim bolestima srca, pluća, bubrega, zatim onkološki i hematološki pacijenti, kao i oni koji su na kemoterapiji ili radioterapiji“, pojašnjava.
Na pitanje pojavljuje li se ponovno koronavirus, dr. Žepić odgovara da su slučajevi COVID-19 trenutno sporadični.
„Radi se o vrlo rijetkim, izoliranim slučajevima, u posljednjih 10 do 15 dana eventualno jedan pozitivan. Srećom, više nemamo teške kliničke slike kakve smo viđali ranije. Gripa je sada apsolutno u prvom planu“, kaže on.
Vakcinacija – najveći problem ove sezone
Posebno zabrinjava izuzetno nizak odziv građana na vakcinaciju protiv gripe.
Dr. Žepić ističe da ove godine nisu imali nijednog hospitaliziranog pacijenta koji je bio cijepljen.
„Odbojnost prema vakcinama je ogromna, vjerojatno kao posljedica iskustava iz razdoblja COVID-a, ali to nema veze s vakcinom protiv gripe. Ja osobno, za svojih 13 godina rada na Klinici za zarazne bolesti, nisam propustio nijednu vakcinu protiv gripe“, naglašava.
Dodaje da se građani često oslanjaju na neprovjerene informacije s društvenih mreža, umjesto na savjete stručnjaka, što dovodi do ozbiljnih posljedica.
„Ne cijepe se ni djeca, pa nam se vraćaju bolesti koje su godinama bile gotovo iskorijenjene, poput morbila, a u nekim sredinama se čak spominjala i difterija. To je poraz za sve nas“, upozorava.
Dr. Žepić podsjeća da vakcina protiv gripe ne garantira da osoba neće oboljeti, ali značajno smanjuje težinu bolesti.
„Vakcina osigurava oko 80 posto blažu kliničku sliku, kraće trajanje bolesti i manji rizik od komplikacija. Organizmu su potrebne otprilike tri tjedna da razvije imunitet nakon vakcinacije, tako da još nije kasno“, ističe.
Također, demantira čestu tvrdnju da su bolovi u kostima i zglobovima posljedica ranijih COVID vakcina.
„Bolovi u kostima i zglobovima su jedan od najkarakterističnijih simptoma gripe već stotinama godina, mnogo prije nego što je COVID postojao“, naglašava.
Osim vakcinacije, dr. Žepić savjetuje i niz klasičnih, ali efikasnih mjera: unos dovoljne količine tečnosti, uzimanje vitamina, izbjegavanje većih okupljanja, posebno u zatvorenim prostorima, redovno provjetravanje prostorija, boravak na svježem zraku
„Vrh epidemije očekujemo u naredna dva do tri tjedna, ali se iskreno nadamo da situacija neće biti teža nego što prognoze pokazuju“, zaključuje dr. Žepić.
Liječnici još jednom apeliraju na građane da slušaju provjerene informacije i savjete zdravstvenih radnika, jer je prevencija i dalje najjače oružje u borbi protiv gripe.
