Dom naroda parlamenta Federacije BiH večeras je, uz protivljenje hrvatskih zastupnika, po hitnom postupku prihvatio zakon o plinovodu Južna interkonekcija, koji bi trebao omogućiti povezivanje plinskih mreža Hrvatske i BiH.
Dom naroda zakon je prihvatio na prijedlog kluba Bošnjaka u istom tekstu – koji je 12. prosinca podržao Zastupnički dom.
Time su sada stvorene pretpostavke da se na razini BiH otvore pregovori s Hrvatskom i postigne međudržavni sporazum o povezivanju plinskih mreža pravcem koji bi se protezao od Zagvozda ka Posušju i dalje kroz dva kraka prema Mostaru, odnosno Novom Travniku.
Tamo bi se pak spojio na postojeću plinsku mrežu koja vodi iz smjera Srbije preko istočne Bosne do Sarajeva i Zenice.
Kada bude izgrađen, plinovod bi istodobno omogućio da BiH dobavlja plin preko LNG terminala na Krku i time prestane biti ovisna o Rusiji kao trenutačno jedinom izvoru tog energenta.
Zakon o plinovodu Južna interkonekcija prihvaćen je uz odlučno inzistiranje veleposlanstva SAD-a u BiH iz kojega su i uoči sjednice posebnom izjavom upozorili kako zastupnici u Domu naroda biraju hoće li im partner biti euroatlantska zajednica ili Rusija.
Prihvaćeni zakon predviđa da tvrtka BH Gas iz Sarajeva bude nositelj cijelog projekta, a upravo je to razlog osporavanja s hrvatske strane, odnosno iz HDZ-a BiH koji je tražio da se osnuje potpuno nova tvrtka sa sjedištem u Mostaru.
Entitetski ministar energetike Vedran Lakićna sjednici Doma naroda rekao je kako Federacija ne treba dva operatera plinskog sustava jer je riječ o premalenom teritoriju, a tvrdio je kako je BH Gas u stanju izgraditi novi plinovod jer ima potrebne kadrove, dio svojih dugova već je vratio i nema kreditnih obveza. Na računu sada ima više od 14 milijuna eura.
Najavio je i preustroj BH Gasa tako što bi na području Hercegovine bila uspostavljena podružnica s izvršnim direktorom, a ondje bi se nalazio i posebni tim za provedbu projekta Južne interkonekcije.
Izjavio je kako će od 17. siječnja slijediti postupak imenovanja novog nadzornog odbora BH Gasa.
Lakić je kazao i kako će se graditi dodatne interkonekcije s ciljem uspostave plinskog prstena, a glavni oslonac u tome bit će Hrvatska i njezina tvrtka Plinacro.
“Ovo je samo početak velike transformacije plinskog sektora u Federaciji BiH”, istaknuo je Lakić pozivajući na jedinstvo u entitetu jer je to važno i za pregovore koji se moraju obaviti s Hrvatskom.
Predsjednik kluba Bošnjaka u Domu naroda Muamer Zukićtijekom rasprave u četvrtak podsjetio je kako je zakon još 2020. u prvom pokušaju prihvaćen u Zastupničkom domu, no nakon toga došlo je do zastoja pa je na prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA) taj zakon “oživio” jer nema opravdanja da se rješavanje tog pitanja odgađa.
Zukić je rekao kako je zakon pretpostavka ukidanja energetskog monopola Rusije, što u sadašnjim okolnostima ima ključni značaj.
“Sada smo ovisni o Putinovu plinu koji dolazi Dodikovim kanalima. Mi to ne želimo”, kazao je Zukić.
Odbacio je zahtjeve HDZ-a BiH za uvođenje novog operatera ustvrdivši kako bi to značilo višestruko povećanje troškova izgradnje novog plinovoda koji su sada procijenjeni od 180 do 200 milijuna eura.
Damir Džeba, predsjednik Kluba Hrvata, kazao je kako oni daju apsolutnu potporu projektu, no ostaje pitanje tko će provesti ovaj zakon. Upozorio je i kako se Hrvate ne smije preglasavati.
“Zastupnici u ovom domu odavno nisu osjetili ovakav pritisak”, kazao je Džeba aludirajući na lobiranja američkog veleposlanstva.
Upozorio je kako Klub Hrvata ima goleme rezerve prema BH Gasu kao predviđenom investitoru jer ta tvrtka, koja je opterećena dugovima i lošim upravljanjem, nije u stanju provesti ovakav zahtjevan projekt.
Naglasio je kako je ovaj plinovod ne samo nacionalni interes BiH i Federacije nego i Hrvata koji u njoj žive pa njihovi politički predstavnici traže “plinsku i energetsku suverenost”.
Kazao je i kako Plinacro kao partner iz Hrvatske u gradnji plinovoda trošak procjenjuje na 216 milijuna eura, više nego što su pretpostavili u BiH.
“Nema zakonskih zapreka da se osnuje drugi operater plinskog sustava”, ustvrdio je Džeba.
Zakon je na kraju prihvaćen većinom od 51 glas, protiv predloženih rješenja bilo je 14 zastupnika iz HDZ-a BiH, a četiri su zastupnika bila suzdržana.
