Ponukani nedavnim ubojstvom mladićem iz Laktaša, studenti i srednjošlkolci su u Tuzli govorili o sve učestalijim samopovređivanjima i samoubojstvima među djecom i mladima. Statistički podaci o broju samoubojstava u BiH su poražavajući, a iz Udruženja za uzajmnu pomoć „Feniks“ apleiraju na institucije da počnu misliti o tome kakvo društvo stvaraju svojim politikama
U prvih devet mjeseci ove godine u Federaciji BiH samoubojstvo je izvršilo 125 osoba, u Republici Srpskoj evidentirano je 156 slučajeva samoubojstava, u Brčko Distriktu osam. Ruku na sebe sve više podižu maldi zbog čega su sduenti i srednjoškolci iz Tuzle uz pomoć Udruženja za uzajamnu pomoć „Feniks“ odlučili progovoriti o problemima mentalnog zdravlja. Mladi su otvoreno priznali i upozorili da se njihovi vršnjaci sve više povlače u sebe, da realnost u kojoj žive sve teže prihvačaju, a depresija postaje njihova svakodnevica
„56 Većina njih pribjegava tom samopovređivanju, bilo fizičkom ili psihičkom, ali uglavnom tom povređivanju samog sebe. Većina njih se zatvara u sebe i ne žele da pričaju o svojim problemima što ih dovodi do suicidnih misli pa čak i do izvršenja tih suicidalnih misli. Također, imam prijatelje koji su suicidalni“, kaže nam učenica Srednje hemijske škole u Tuzli Hermina Džafić.
Razlozi su brojni, prije svega društvene prilike, ekonomske u kojima gledaju roditelje kako se svakodnevno bore za koru kruha, ali i ove političke koje zemlju guraju u beznađe
„Najbolja preventiva je razgovarati s omladinom, otvoriti se omladini. Zato što se omladina zatvori u sebe i mi to ne primjećujemo lahko. Najbolje je kad popričamo s njima, naprimjer odemo na kafu i pokušamo ih odvratiti od depresije i suicidalnih ideja“, smatra stdent pete godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Senad Sarajlić.
Društvene mreže itekako su počele određivati živote mladima. Tik tok je prepun loših sadržaja kojeg kreiraju upravo mladi ljudi ne misleći o posljedicama. Odgovornost nitko ne snosi, a u školama djeca sve manje mogu računati na psihološku pomoć. Studentica Medicinskog fekulteta UNTZ, Jasmina Selimović kaže da mladi zato moraju sami sebi pomoći, jer na sistem računati ne mogu.
„Napominjemo koliko je bitno potražiti profesionalnu pomoć, da se ljudi ne plaše. Pokušavamo da budemo podrška koliko možemo, jer mentalna bolest se ne može odvojiti od fizičke i zato vlada najveća stigma. Jer mentalna oboljenja su nepoznata ljudima. Mi smo se navikli da čujemo samo o bolestimakao što su šećerna ili hipertenzija, a niko ne priča da ima neki mentalni problem i mislim da trebamo razbiti taj strah“, kaže Selimović.
Iako su statistike sve poraznije, samoubojstva ne bi trebalo promatrati samo krzo statistke. Jer, ovdje je svaka priča za sebe tragična.
„Mediji zaista moraju puno ozbiljnije pristupiti izradi određenog kodeksa i usvajanju novih normi ponašanja kada je u pitanju prenošenje vijesti o samoubistvima. Zato što je poznata pojava takozvanog Verterovog efekta, odnosno efekta imitacije kada su u pitanju suicidi, da se vjerojatnoća vršenja tog čina povećava kada su prisutnije vijesti o tome“, ističe Bojan Šošić, psiholog.
Ne postoji problem koji nema rješenje, ali rješenje nikada ne bi smjelo biti oduzimanje života. Zato, vratiti na prvo mjesto osnovne životne vrijednosti, ljubav, pravednost i poštovanje – apeliraju psiholozi i mladi.
Maja Nikolić
