Naslovna HKD Napredak Čembalist Miron Konjević u Tuzli: “Sretan sam što sam u BiH donio...

Čembalist Miron Konjević u Tuzli: “Sretan sam što sam u BiH donio prvi dvomanualni instrument”

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog kulturnog društva Napredak Glavna podružnica Tuzla i Franjevačkog samostana u Tuzli u subotu 12. listopada s početkom u 19,00 sati u u Hrvatskom Kulturnom Centru “Sveti Franjo” biti će upriličen koncert klasične glazbe “I Gusti Uniti” glazbenika Mirona Konjevića.

Kompozitor, pijanist, čembalist, korepetitor, ali jedini glazbenik u Bosni i Hercegovini koji posjeduje vlastito čembalo, samo su neke od odlika koje koje krase ovog mladog umjetnika. Za sebe kaže kako mu je životni put bio jako čudan i nestandardan u odnosu na ostale kolege glazbenike.

„S obzirom da je moj prvi instrument u muzičkoj školi bio harmonika. Međutim, želje su se sticajem okolnosti promjenile, te sam u srednjoj školi nastavio teoretski smjer, gdje sam počeo svirati klavir i klarinet. Uspio sam završiti ujedno i teoretski smjer i upisati solistički smjer na klarinetu. Kada je došlo vrijeme za upis na akademiju, bila je teška odluka šta izabrati. Najveći uticaj na moj izbor su imali profesori iz srednje škole koji su rekli da je upravo studij kompozicije pravi izbor. Kroz studij sam shvatio da najviše vježbam zapravo klavir, te nakon što nisam uspio da upišpem klarinet na akademiji kao drugi smjer, odlučio sam se da pokušam upisati klavir. S obzirom da nisam imao „pravi oblik“ edukacije kao pijanista i nisam krenuo od „malih nogu“, za mene je to bila jedna od najhrabrijih i najodvažnijih odluka koje sam donio. U međuvremenu sam počeo svirati čembalo, kroz izbornu nastavu. Nakon par seminara odlučio sam se da se posvetim izučavanju čembala, i historijskih instrumenata sa tipkama na Konztervatoriju Giuseppe Tartini u Trstu. Naredne godine bi trebao tamo završiti svoje treće Bachelor studije. Kao pijanista sam najaktivniji upravo kroz kamernu i korepetitorsku saradnju“, kaže nam za Hrvatski glasnik Miron Konjević.

U Tuzli ne nastupa po prvi put, ali prvi put surađuje sa Napretkom uz veliku zahvalu na prilici da se ovom gradu predstavi sa svojim instrumentom.

„Ovo je prvi put da surađujem direktno sa Napretkom. Moji prijašnji koncerti uglavnom nisu bili u mojoj organizaciji, te sam imao samo jedan zadatak: doći i odsvirati koncert. Ono što mogu reći jeste da mi je stvarno drago da su mi pružili šansu da dođem u Tuzlu i predstavim svoj instrument – čembalo. U novembru sam održao svoj prvi recital, prvi solo recital u Sarajevu na čembalu, a sad ću da predstavim taj program i u Tuzli. Ono što za Napredak mogu reći da sam im zahvalan, vjerovatno i velika većina mojih kolega muzičara koji su zahvaljujući njima dobili šansu da sviraju i da klasična muzika kao i klutura uopšte ne budu u zadnjem planu, već da isplivaju iz sjene naše svakodnevnice“, kaže Konjević.

Studij ga je, kako kaže, uveliko promjenio, od harmonike kao prve ljubavi uslijedio je klavir, a danas djela izvodi na čembalu, činjenica koja zadivljuje je, zapravo, da je instrument u njegovom vlasništvu što je danas prava rijetkost.

„Kada sam odlučio da počnem studij čembala, jedno je bilo sigurno, a to je da bez instrumenta sam studij nema smisla. To je bio jedan veliki korak za mene, jer kada sam dobio ugovor na neodređeno i sposobnost da mogu da dignem kredit, javila su se previranja, da li uzeti instrument ili dići stambeni kredit. Ja sam se odlučio za instrument. Dugo sam ga tražio, po portalima, internet oglasnicima, kontaktirao kolege čembaliste u svijetu. Uspio sam pronaći najpovoljniji instrument u Luksemburgu kod graditelja Franka Dara, u Remerschenu. Riječ je o replici francuskog čembala tada veoma popularnog graditelja Paskala Taskina iz 1769. godine. To je prvi dvomanualni instrument koji je došao u Bosnu i Hercegovinu“, dodaje Konjević.

Kaže kako mu je kroz studij uvijek bilo privlačno svirati i slušati baroknu glazbu,ali prekretnica je bio jedan masterklas u Austriji na kojem odlučuje u potpunosti čime se želi baviti.

„Svi su dobro došli na koncert, pogotovo što mogu reći da je program zanimljivo složen. Publika će moći čuti dijela francuskog, italijanskog i njemačkog baroka iz dva potpuno različita perioda: barok 17. i 18. vijeka se u mnogo čemu razlikuje,  a tako i stil od zemlje do zemlje. Zbog toga i stoji naslov I Gusti Uniti, tj. Ujedninjeni ukusi, jer se može čuti puno toga različitog, te na taj način se može reći da će na jednom koncertu biti ujedinjeno više „ukusa“ odnosno, svako će moći čuti nešto što odgovara njegovom ukusu“, kaze za kraj Miron Konjević.

Ivana Perić