Dvjesto i pedeset hodočasnika iz BiH i Hrvatske stiglo je u Svetu zemlju na svečani blagoslov kapelice nadomak Betlehema, na tzv. Pastirskim poljanama. Vrhbosanski nadbiskup mons. Tomo Vukšić predvodio je misno slavlje i blagoslovio Kapelu hrvatskih svetaca i blaženika.
Njezinu izgradnju inicirao je prije pet godina ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik, a iako je udaljena tisuće kilometara, sav materijal za gradnju stigao je iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Mons. Tomo Vukšić u homiliji je istaknuo višestoljetnu vezu Hrvata i Isusove domovine. Do danas je teško reći broj pobožnih Hrvata koji su pohodili sveta mjesta, ali vrijedi izdvojiti one koji su ostavili poseban trag – sv. Nikolu Tavelića, prvog hrvatskog sveca i mučenika, „a nakon njega su uslijedili drugi iz našega naroda kojima smo na čast sagradili ovu kapelu”, rekao je mons. Vukšić i dodao: „Nikolin primjer svetosti je dar koji je hrvatskom narodu – valja to prepoznati – stigao upravo iz Svete Zemlje. On je, zajedno s primjerima drugih svetaca i blaženika, također poziv na svetost i intimna poveznica s cijelom zajednicom naroda Božjeg.”
Podsjetio je i na velike zasluge trojice braće Brankovića – Pavla, Antuna i Jakova – hrvatskih vitezova svetoga reda jeruzalemskoga, podrijetlom s područja Vrhbosanske nadbiskupije: „Oni su 1681. godine, boraveći u Jeruzalemu, svojim sredstvima kupili dio vrta u kojemu je Isus Krist proveo posljednje sate svoga života, odnosno Vrt starih getsemanskih maslina, kako mu je bio naziv. Darovali su ga Katoličkoj Crkvi, odnosno franjevačkoj zajednici, i otada je taj vrt u crkvenim rukama i njim upravlja Kustodija Svete Zemlje.”
Nadbiskup Vukšić je u ime dviju biskupskih konferencija, BK BiH i HBK, izrazio zahvalnost ljudima našega vremena koji su ostvarili zamisao podizanja ovakve Kapele, od stvaranja ideje preko njezine realizacije do materijalne podrške, poželjevši da „ona bude Bogu na slavu, svecima i blaženicima na čast i mjesto hodočasničke molitve za hrvatski narod i njegov napredak te za mir i slogu među ljudima i narodima u Svetoj Zemlji”.
Na kraju je mons. Vukšić zaključio:
„Ponizno priznajemo da je biti kršćanin redovito više zadaća koju tek trebamo ostvariti, negoli stanje koje smo već postigli. Odnosno, kao što je pisao sveti Jeronim, možda prvi hodočasnik iz Dalmacije, koji je u Betlehemu živio cijele 34 godine: ‘Kršćanin se ne rađa nego se kršćaninom postaje.’ Stoga, neka po zagovoru hrvatskih svetaca i blaženika, ovaj hram koji blagoslivljamo njima u čast, bude mjesto gdje će hodočasnici sebe izgrađivati kao hramove Božje i ispovijedati da je Krist Gospodin i Spasitelj. Neka ovdje jačaju svoju vjeru i neka se s ovoga mjesta, poput svetih pastira, vrate tamo odakle su došli te svojim životom, djelima i riječima nastave slaviti i hvaliti Boga za sve što su ovdje doživjeli.”
Kapela hrvatskih svetaca i blaženika smještena je u središnjem dijelu Pastirskih poljana, između palestinske i španjolske kapele, a prostor na 350 četvornih metara ima 250 sjedećih mjesta. Radovi na kapeli započeli su 22. svibnja 2022. blagoslovom što ga je udijelio tadašnji splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, a završili su nakon dvije godine – 23. srpnja 2024. godine. Kapela je izgrađena financijskom podrškom Vlade Republike Hrvatske, a opremljena darovima Hrvata iz cijeloga svijeta. U kapeli se nalazi veliki drveni reljef visine 3,5 metra, dužine 50 metara koji u pojedinim mjestima izlazi u prostor. Pojedini likovi ili sveci izlaze iz reljefa i ulaze u sam prostor kapele.
Fra Tomislav Glavnik, koordinator projekta izgradnje Kapele hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama, kazao je u razgovoru za Hrvatski katolički radio da je pri izradi reljefa korišten bosanski javor, brački kamen i hrvatska hrastovina.
“Meni posebno ga je ganutljivo vidjeti po ulicama Betlehema i Jeruzalema, kamo smo hodili, bilo sa zastavama, s obilježjima, grbom, ili da su nas pozdravljali Hrvati i Hrvati. Dakle, nas prepoznaju ovdje, a ova kapela je stvarno jedan veliki doprinos ugledu naše zemlje”, rekao je fra Tomislav Glavnik.
Kapela hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama sada se stavlja na raspolaganje ovome svetištu i u njoj će misu moći slaviti i hodočasnici iz Hrvatske, ali i iz ostalih dijelova svijeta, jer život se polako vraća na sveta mjesta Svete Zemlje. Smještena je na prostoru koji čuva uspomenu na ukazanje anđela pastirima koji su najavili radosnu vijest, rođenje Isusa Krista, i jedna je od deset predviđenih kapela obnove i proširenja ovoga svetišta, udaljenog svega nekoliko kilometara od Betlehema, poznatog po riječima: „Gloria in excelsis Deo.”
Kapelica će biti utočište molitve i susreta, prije svega susreta i zajedništva turista koji će se kroz nju moći osvjedočiti o hrvatskoj kršćanskoj kulturi, jer kapela koja nosi naziv hrvatskih svetaca i blaženika nosi puno jaču dimenziju, tradiciju u jubileskoj godini.
