Povećanje cijena osnovnih životnih namirnica nastavile su se i u ovoj godini, a mjere obje entitetske vlade o ograničenjima cijena, čini se da se vrlo malo poštuju. To pokazuju i podaci inspekcijskih službi i u FBiH i u RS-u, koje su u protekloj godini izdali veliki broj prekršajnih naloga po tom pitanju, uz novčane kazne. Direktor federalne uprave za inspekcijske poslove, Anis Ajdinović kaže nam da su i federalne i kantonalne inspekcije radile pojačano, kako bi kontrolirali poštivanje odluke federalne Vlade o ograničavanju maksimalnih visina marži na naftne derivate, pelet i 17 skupina pojedinih osnovnih životnih namirnica.
“Federalni inspektori ovog inspektorata su po ovom pitanju u 2022. godini izvršili 688 inspekcijskih nadzora u kojima je utvrđeno 228 nepravilnosti, što podrazumjeva izdavanje 432 prekršajna naloga. Federalni i kantonalni inspekcijski organi su, prema podacima koje su dostavile kantonalne inspekcije izvršile najmanje 5099 inspekcijskih nadzora u kojima su utvrđene nepravilnosti koje podrazumjevaju izdavanje najmanje 1448 prekršajnih naloga sa finansijskim teretom od najmanje 1.391.362 KM.”
I tržišna inspekcija Republike Srpske je u razdoblju od ožujka do prosinca prošle godine bila aktivna kada su u pitanju kontrole većih trgovačkih centara i marketa. Izvršeno je 178 kontrola, od čega je 118 bilo neuredno, a tom prilikom je izdato 134 prekršajna naloga za nepoštovanje Uredbe prilikom formiranja cijena o ograničenju marže u prometu roba u vrijednosti od oko 1 milion KM, navodi se u priopćenju Tržišne inspekcije RS.
Marin Bago iz Udruženju za zaštitu potrošača Futura iz Mostara kaže da sve te silne kazne nemaju nikakvog efekta, jer su one tako male da ih se isplati plaćati.
“Tko se god obogatio na krizi, njemu nije nikakav problem platiti malu kaznu, pa čak i da je riječ o nekoliko tisuća maraka, ako ta dobit iznosi millijun. Ako zakon nešto zabranjuje, onda nikome ne bi smjelo padati na pamet da to radi. I naravno da tu kaznenu politiku treba mijenjati, jer ona mora biti u funkciji poštivanja zakona, da vam nikada ne padne na pamet da uradite nešto slično”.
No, ono što podcrtavaju u Udruženju potrošača TK je zabrinjavajuća situacija kada su građani u pitanju, koji su se vrlo malo žalili na konstantan rast cijena. Predsjednica ovog udruženja Gordana Bulić kaže da su žalbe više upućivane zbog nepravilnosti prilikom isticanja cijena u marketima, zatim na kvalitet proizvoda, a u posljednje vrijeme posebno se ističu i prevare putem kupovine na internetu.
“Razlog je, ja mislim, čisto psihološke prirode, jer ljudi se boje gore situacije. Sjećaju se rata i nestašica, sa zebnjom prate vojno-političku situaciju u svijetu. Svima nama je jasno zašto cijene rastu, ali nam nije jasno zašto ovoliko rastu i zašto rastu samo cijene prehrambenih namirnica, koje neodložno moramo kupiti. To je ono što nas boli, što većina naših potrošača, onih koji su teško živjeli, onih 50 % koji su bili na ivici siromaštva, sada ih ih ima više od 70 % sigurno”.
Ekonomist Damir Bećirović smatra da inspekcije, koliko god radile, ne mogu zaustaviti rast cijena. Kao glavne aktere stanja na tržištu on upravo vidi građane – potrošače, koji se ne bi trebali ponašati konformistički, jer svojim ponašanjem mogu utjecati na tržišno stanje.
“Sve dok je potražnja za osnovnim životnim namirnicama, usljed nedostatka prave tržišne utakmice neelastična i sve dok građani nisu spremni da ulože dodatni trud da kazne one tržišne lance, koji neopravdano po njihovom mišljenju povećavaju cijene, tržišni lanci će koristiti tu situaciju da imaju jednostavnu matematičku računicu da im je isplativije platiti kaznu nego sniziti cijene ili ih svesti u nivoe propisanih marži. Po meni je rješenje svega omogućavanje i podsticanje tržišne utakmice, tj.ulaska novih “igrača”u sektor maloprodaje i upoznavanje javnosti da smo mi kao potrošači ti koji određujemo gdje ćemo potrošiti svoj novac”.
Problem u nepostojanju konkurencije i tržištu u BiH, koje je iz političkih razloga svjesno tako napravljeno, vidi i profesor sa Ekonomskog fakulteta u Tuzli Zijad Džafić. On ističe da postoje rješenja, koja mogu smanjiti teret građanima.
“Ja smatram da je problem ove krize, što je ona prebačena na najsiromašnije slojeve stanovništva, umjesto obrnuto, jer istu stopu PDV-a plaćamo i na osnovne životne namirnice i na luksuzne robe. Zato se ja već duže vremena zalažem da se uvedu diferencirane stope PDV-a i da se osnovne životne namirnice oslobode poreza. Jer zaista je nemoralno da političari i vladajuća struktura živi od tereta najsiromašnijih slojeva stanovništva, a mi znamo da smo prema GDP-u najsiromašnija država u Evropi. Dakle, smatram da bi trebalo ukinuti poreze na osnovne životne namirnice i ojačati konkurenciju, tj.omogućiti veći broj učesnika na tržištu, a samim tim bi sigurno došlo i do smanjenja cijena”.
Kontrole cijena moraju postojati i uvijek su postojale, ali to nisu jedina i ključna rješenja, smatra većina ekonomista i stručnjaka koji se bave pravima zaštite potrošača. Vlasti se moraju više baviti stvarnim problemima i potrebama građana, a ne samo svojim potrebama koje se uglavnom tiču na one oko formiranja vlasti i raspodjele plijena. A ukoliko se ovakvo poimanje upravljanja državom nastavi, procjene su da ćemo, kao i dosada, kao građani-potrošači, ostati nezaštićeni, tj. isključivo ćemo ovisiti o situaciji na globalnom tržištu, s obzirom da uglavnom uvozimo i trgujemo, a vrlo malo proizvodimo.
Mirel Čeliković
