Naslovna Istaknuto Ankica Gudeljević, ministrica civilnih poslova BiH: Dijalog i međusobno razumijevanje su temelj...

Ankica Gudeljević, ministrica civilnih poslova BiH: Dijalog i međusobno razumijevanje su temelj za sve procese

285

Ankica Gudeljević, ministrica civlnih poslova u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine u razgovoru za Hrvatski glasnik govori o posvećenosti ovog Ministarstva procesu obrazovanja i obrazovnim politikama koji Bosnu i Hercegovinu približavaju europskoj obitelji. Također, ističe da u ovoj zemlji politička diskusija djeluje demotivirajuće na običnog čovjeka, jer usporava sve važne procese.

„Složit ćete se da bi za početak bilo dovoljno da jedni druge saslušamo, uvažavamo, pa čak i ako se oko nekih pitanja i ne slažemo, zajedno pokušavamo naći kompromis i rješenja za tekuće probleme, koja su prihvatljiva za sve. Nema idealnih, ali prihvatljiva rješenja moraju postojati.”

Ministrica Ankica Gudeljević se kratko osvrnula i na naše pitanje o nabavci cjepiva koje je posljednjih mjeseci u fokusu javnosti.

HG: Ministrice Gudeljević, ovih dana usvojen je vrlo značajan dokument koji definira kvalitetu stručnog obrazovanja. Koje su glavne karakteristike dokumenta i što bi trebao donijeti u sustavu strukovnog obrazovanja?

 GUDELJEVIĆ: Na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je usvojilo cjelodržavni dokument strateškog tipa za oblast stručnog obrazovanja i obuke „Poboljšanje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini – na temelju Zaključaka iz Rige (2021-2030)“.

Navedeni dokument je u potpunosti usuglašen sa pet tzv. Zaključaka iz Rige, odnosno pet ciljeva za modernizaciju i osnaživanje stručnog obrazovanja i obuke koji su 2015. godine dogovoreni na razini zemalja članica Europske unije, zemalja kandidatkinja za članstvo u EU i država Europskog ekonomskog prostora (EEA). To su: poticanje učenja temeljenog na radu; razvoj osiguranja kvalitete, u skladu sa Europskim okvirom za osiguranje kvalitete u stručnom obrazovanju i obuci (EQAVET); povećanje dostupnosti stručnog obrazovanja i kvalifikacija za sve; dodatno jačanje ključnih kompetencija u inicijalnom i kontinuiranom stručnom obrazovanju i obuci; osiguranje pristupa i mogućnosti za inicijalni i kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika, trenera i mentora.

Za svaki od pet ciljeva definirani su prioriteti, aktivnosti, odgovorne institucije za implementaciju, indikatori i vremenski okvir za provedbu.

Implementacija definiranih prioriteta omogućit će da se u Bosni i Hercegovini do 2030. godine postigne puna integracija stručnog obrazovanja i obuke u tzv. europski prostor stručnog obrazovanja i obuke, podigne kvalitetu i privlačnost stručnog obrazovanja i obuke.

Želim istaći značaj ove vrste obrazovanja i obuke,  jer kvalitetno stručno obrazovanje i obuka mladim ljudima omogućavaju sticanje znanja, vještina  i kompetencija potrebnih dinamičnom i promjenjivom tržištu rada. Na taj način se povećava njihova mogućnost zaposlenja, mobilnost i fleksibilnost jer su nakon školovanja spremni odmah ući u poslovni svijet.  Također, kvalitetno stručno obrazovanje i obuka mladima omogućavaju sticanje životnih vještina.

HG: Proces obrazovanja je u najvećoj mjeri u nadležnosti županija. No, na koji način Ministarstvo civilnih poslova može doprinijeti podizanju kvalitete. Mnoga istraživanja i smjernice koje se mogu čuti idu u smjeru da je kvalitetno obrazovanje glavni preduvjet promjena u društvu?

GUDELJEVIĆ: Shodno ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, oblast obrazovanja je u potpunoj i nepodijeljenoj nadležnosti entiteta Republika Srpska, deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine u području obrazovanja nadležno je za obavljanje poslova i izvršavanje zadataka koji su u nadležnosti Bosne i Hercegovine i koji se odnose na utvrđivanje temeljnih principa koordiniranja aktivnosti, usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti i definiranje strategije na međunarodnom planu.

Od 2003. godine kada je uspostavljeno, Ministarstvo civilnih poslova je sukladno sa svojim nadležnostima iniciralo usvajanje četiri okvirna zakona iz oblasti obrazovanja (Okvirni zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Okvirni zakon o srednjem stručnom obrazovanju i obuci u Bosni i Hercegovini, Okvirni zakon o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, kao i Zakon o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje), te niz strateških dokumenata za različite razine i vrste obrazovanja.

Na ovaj način stvoren je ne samo neophodan zakonodavni okvir za provođenje reformi obrazovanja u Bosni i Hercegovini nego i za ispunjavanje uvjeta za članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji, odnosno usklađivanje ove važne oblasti sa relevantnim standardima i kriterijima koje važe u državama članicama Europske unije.

Reforma obrazovanja je dugotrajan i stalan proces. Stoga Ministarstvo civilnih poslova, sukladno sa svojim nadležnostima, kontinuirano radi na unapređenju kvalitete ove važne oblasti i približavanju najnovijim dostignućima i standardima Europske unije.

Opredijeljeni smo ka izgradnji modernog obrazovnog sistema okrenutog ka potrebama tržišta rada na način koji će dati doprinos daljem razvoju pojedinca, ali i društva u cjelini.

HG: Pred Bosnom i Hercegovinom su, može se reći, ključni izazovi, a koji se odnose na ispunjenje postavljenih uvjeta i reformi kao preduvjet pristupa EU. Koliko su državne institucije posvećene tom važnom zadatku. I kako Vi vidite proces napretka i mogućnost probližavanja BiH europskoj obitelji?

 GUDELJEVIĆ: Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine u kapacitetu institucije na državnoj razini, sukladno sa svojom koordinirajućom ulogom, je na neki način  glasnogovornik Bosne i Hercegovine, prema Europskoj komisiji i njen partner u svim reformskim procesima u oblastima za koje je nadležno, te u tom kontekstu, a sukladno sa svojim obvezama propisanim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju,  u potpunosti je posvećeno i opredijeljeno  za ispunjenje postavljenih uvjeta i provođenje neophodnih reformi kao preduvjet pristupa Europskoj uniji.

Kao dokaz tome jeste kontinuirajući i dugogodišnji rad u svim reformskim procesima u različitim oblastima, za koje je nadležno, ali i tijelima, te partnerskim institucijama.

Ovdje ću istaći činjenicu da je Bosna i Hercegovina, po svom ustavnom uređenju, specifična zemlja u smislu fragmentiranosti nadležnosti, te proces koordiniranja unutar Bosne i Hercegovine predstavlja izazov kako zbog često kratkih rokova tako i političke volje nižih razina vlasti da se određena pitanja rješavaju dinamičnije i po zahtjevu Europske komisije.

HG: Svjedoci smo vrlo oštre političke diskusije u BiH koja na javnosti i običnog čovjeka vrlo često djelujue demotivirajuće, a naročito na mlade. Kako Vi vidite takvo političko ozračje i što bi bilo potrebno da dođe do zaokreta i politika koje će biti usmjerene na vidljiv napredak?  

GUDELJEVIĆ: Nažalost, čini mi se da je oštra aktualna „politička diskusija“ u Bosni i Hercegovini postala uobičajen način komunikacije među glavnim političkim akterima i činjenica jeste da to djeluje demotivirajuće na običnog čovjeka, a posebice na mlade.

Složit ćete se da bi za početak bilo dovoljno da jedni druge saslušamo, uvažavamo, pa čak i ako se oko nekih pitanja i ne slažemo, zajedno pokušavamo naći kompromis i rješenja za tekuće probleme, koja su prihvatljiva za sve. Nema idealnih, ali prihvatljiva rješenja moraju postojati.

Dijalog i međusobno razumijevanje su temelj za sve procese, pa i za dalji napredak u bilo kojoj oblasti u ovoj zemlji. To je moje opredjeljenje kao ministrice civilnih poslova: dijalog i postizanje konsenzusa.

HG: Pod lupom javnosti Ministarstvo civilnih poslova je bilo zbog nabavke cjepiva. Imate li kakve projekcije kada bi moglo doći do toga da BiH naparvi ozbiljan iskorak u procesu cijepljenja?

 GUDELJEVIĆ: Nabava cjepiva ide svojom dinamikom. BiH trenutno redovito prima doze naručenih i plaćenih cjepiva, a usporedo s tim pristižu i donacije koje nisu zanemarive.

U Bosnu i Hercegovinu je, zaključno sa 16.6.2021. godine, dopremljeno 631.570 doza cjepiva protiv zaraznog oboljenja COVID-19. cjepiva su osigurana putem mehanizama COVAX i EU4Health i putem donacija drugih država kao što su: Republika Srbija, Republika Turska, NR Kina, Republika Hrvatska. Također, treba napomenuti da je Republika Srpska kroz izravnu nabavu  osigurala ruska cjepiva  Sputnik V i kineska cjepiva  Sinopharm.

Za dva tjedna  najavljena je isporuka 40.800 doza AstraZeneca iz COVAX mehanizma, čime će biti zaokružena posljednja doprema ovog cjepiva planirana za drugi kvartal. Također, u tijeku ovog tjedna očekujemo informaciju o broju dodijeljenih doza koje će biti isporučene BiH u trećem kvartalu.

Dakle, mislim da nema mjestu za paniku, nepotrebno dizanje tenzija i strašenje žitelja BiH jer početni zastoj Covax mehanizma je otvoren i sada redovito primamo cjepiva.

HG: U vrijeme pandemije kultura je doživjela veliki udar, u smislu da je bilo skoro nemoguće održavati događaje posebice za publiku. Kako nadići ovaj problem?

 GUDELJEVIĆ: Nažalost, u vrijeme zatvranja svih institucija, pa tako i onih iz kulture, ovaj problem nije ni mogao biti riješen. Svjedoci smo da, u cijelom svijetu, umjetnici pronalaze način kako da stignu do svoje publike i osiguraju financijska sredstva za opstanak. U posljednje vrijeme situacija je mnogo povoljnija, to vidimo i po popuštanju mjera koje se odnose na ponašanje građana. Vrata kazališta, bioskopa, koncertnih dvorana se polako otvaraju i to je dobar znak da život polako poprima staro obličje. Lijepo vrijeme donosi mogućnost okupljanja na otvorenomu što znači i veći broj publike. Kultura je jedan od najvažnijih segmenata društva, njen utjecaj na ljude je nemjerljiv i zato na svaki način treba pomoći kulturnim djelatnicima, institucijama kulture i svima koji oživljavaju riječi i djela starih, koji stvaraju nova djela i svih koji životu čovjeka daju duhovnu dimenziju.

Maja Nikolić