Migrantska kriza na samim granicama Europske unije, napetosti Ukrajine i Rusije, sve veći odmak istočnih članica Europske unije od zvaničnog Brisela spadaju u događaje koji su obilježili prošlu godinu u Europi. Ipak, najvažniji događaj bili su izbori u Njemačkoj, najbogatijoj i najutjecajnijoj članici Europske unije, pobjeda socijaldemokrata i odlazak Angele Merkel s kancelarske pozicije. U nastavku donosimo pregled ovih i još nekih događaja sa starog kontinenta.
Kada su u travnju mediji objavili da je na zapadnim granicama Rusije raspoređeno više od 100 tisuća ruskih vojnika mnogi su strahovali da bi situacija na granici s Ukrajinom mogla eskalirati. Jedini otvoreni sukob u Europi je na istoku Ukrajine gdje od 2014. godine kontrolu nad tom teritorijom imaju pobunjeničke snage koje podržava Moskva. Iste te godine Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, zbog čega godinama trpi sankcije zapadnih sila. Nagomilavanje vojske u travnju 2021. Rusija je pravdala pravom da na svojoj teritoriji održava vojne vježbe. Uslijedilo je zatišje, a krajem godine ponavlja se ista situacija. Gomilanje vojske povećalo je nagađanja da je Rusija spremna na invaziju na susjednu Ukrajinu.
Vladimir Putin, predsjednik Rusije:
“U dijalogu s SAD-om i njihovim saveznicima inzistiraćemo na konkretnim dogovorima koji će isključiti daljnje proširenje NATO-a na istok, kao i raspoređivanje oružja koje nam izravno prijeti nedaleko od naše teritorije.
Ukrajina je odgovorila vojnim vježbam na istoku zemlje u područijima koja se nalaze pod kontrolom vlasti u Kijevu.
Volodimir Zolenskij, predsjednik Ukrajine:
“Mi potpuno kontroliramo naše granice i potpuno smo spremni za svaku eskalaciju.”
U razgovorima sa američkim predsjednikom Joe Bidenom ruski predsjednik tražio je garancije da se Alijansa neće širiti na istok. Tenzije su potrajale do posljednjih dana prosinca kada je objavljeno da se dio ruske vojske povlači sa granice. Nadu ulijeva i mogući sastanak Rusije i NATO-a u siječnju.
Istok Europe je bio pod pritiskom nove migrantske krize. Poljsko-bjeloruska granica bilo je mjesto na kojem su hiljade migranata, uglavnom iz Afrike i sa Bliskog istoka, pokušavali preći u Poljsku, odnosno u Europsku uniju. Tisuće vojnika s druge strane snažno brani istočnu granicu Europske unije. Migranti su ostali blokirani u Bjelorusiji, a na površinu je izbio politički sukob Minska i Zapada.
Mateusz Morawiecki, premijer Poljske:
“Ovo je posljednji napad Lukašenka, koji je izvođač, a naloge dobija iz Moskve od predsjednika Putina.”
Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije:
“Svjesni smo da će ako pogriješimo u ovo biti uvučena Rusija, koja je najveća nuklearna sila. Nisam skrenuo s uma, razumijem čemu bi to vodilo.”
Na smirivanje tenzija na istoku Europe više puta je pozivala Angela Merkel koja je nakon 16 godina vladavine napustila kancelarsku funkciju. Prilika je dana novim licima na parlamentarnim izborima u rujnu na kojima je došlo do zaokreta jer su socijaldemokrati odnijeli tijesnu pobjedu protiv konzervativaca. Vodeće ime SPD-a Olaf Scholz postao je kancelar nakon dvomjesečnih koalicijskih pregovora sa strankom Zelenih i liberalnih Slobodnih demokrata.
Olaf Scholz, kancelar Njemačke:
“Nastavićemo napore Njemačke u izgradnji snažne i suverene Europske unije. Budućnost svijeta će oblikovati mnoge utjecajne zemlje, ne samo dvije, i zato je važno da Europa u budućnosti može djelovati snažno i suvereno.”
Izbori su održani i u Holandiji koja je na vladu čekala čak devet mjeseci. Vladajuća koalicija sastoji se od četiri stranke koje su na vlasti od 2017., a premijer je ponovo Mark Rute. U Austriji je kancelar Sebastijan Kuc podnio ostavku zbog optužbi za korupciju. Naslijedio ga je Aleksander Šalenberg koji je na toj poziciji ostao dva mjeseca. Trenutno vladu vodi Karl Nehamer. U Češkoj su populisti naglo izgubili vlast od koalicije Zajedno koju vodi Petr Fijala, novi premijer.
Poljska je u sporu sa Evropskom unijom zbog odluke Ustavnog suta Poljske koji je neke dijelove zakona Evropske unije uspostavljene zajedničkim ugovorom proglasio neustavnim. U pitanje je dovedena budućnost ove centralnoevropske države u evropskom bloku. Poljaci su nezadovoljni i zbog usvojenog zakona o medijima koji će, kako kritičari zakona tvrde, ograničiti medijske slobode.
Joana Glovčik Zobek, prosvjednica:
“Ova vlada ne mari za prosvjede, niti za građane koji su glasovali za nju. Oni znaju da svi koji su došli na ovaj prosvjed nisu glasovali za ovu vladu i ne znamo hoće li uzeti naše zahtjeve u razmatranje. Neka cijeli svijet vidi da u Posljkoj ima ljudi koji ne podržavaju vladajuću stranku i njihovu propagandu.”
Pravi test za vlasti bile su velike poplave koje su zahvatile središnju i zapadnu Europu u srpnju. Najteže je pogođena bila Njemačka gdje je nabujala voda u zapadnim pokrajinama nosila sve pred sobom. Ponovno je ukazano na klimatske promjene, a o načinima borbe više se govorilo na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi koja je održana u Glazgovu.
Veću glavobolju zvaničnicima je zadala omikron varijanta koronavirusa koja se velikom brzinom širi Europom. Najgore je u Velikoj Britaniji, ali i ostale države ponovno su uvele strožije restriktivne mjere zbog čega je kraj godine sličio na onaj iz 2020, uglavnom s praznim ulicama i bez tradicionalnih masovnih okupljanja za Novu godinu.
