Sjeverna polutka svjedoči nesnosnoj vrućini, koja će zbog klimatskih promjena iz godine u godinu rasti do krajnjih granica.
U zapadnoj Kanadi zabilježeno je najtoplije ljeto u posljednje 84 godine, s izmjerenom temperaturom od 46,1 Celzijev stupanj, s naznakama da bi se mogla popeti i do 50, a zapisi padaju i u drugim dijelovima svijeta. Slična je situacija i na Balkanu, gdje građani zemalja regije već dugo pate od nesnosnih vrućina.
„Toplotni val koji je zadesio Bosnu i Hercegovinu i cijeli Balkanski poluotok uzrokovan je zračnom masom sa sjevera Afrike, koja je ponijela i veću količinu prašine, a koje se dugo zadržava na našim prostorima“, pojašnjava Bakir Krajinović, klimatolog iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda iz Sarajeva.
Tri dana po rekordnim temperaturama.
„Ovo je jedan od najintenzivnijih toplotnih valova koji nas je zadesio u proteklih nekoliko godina. Ono što je donio su premašeni temperaturni rekordi na šest meteoroloških stanica, a zabrinjavajuće je da se po prvi put desilo da su rekordi padali tri dana zaredom. Nikada se prije to nije dogodilo. Na meteorološkoj stanici Livno, dva puta smo nadmašili apsolutni maksimum“, dodaje.
Ovakvo vrijeme zadržat će se još neko vrijeme, kaže, no, mišljenja je da je najgore prošlo.
„Kulminacija je bila prošle sedmice. U Mostaru je, primjera radi, izmjereno 40,2 stepeni. Nije rekord, ali jeste ekstremno visoka temperatura“, kaže Krajinović.
No, najviše zabrinjava to što se klimatski uvjeti na Balkanu pogoršavaju zbog klimatskih promjena. Uvjeti u kojima sada živimo, procjenjuju stručnjaci, postat će ne samo uobičajeni, već će ići u još veće krajnosti.
“Ovakvi vremenski uvjeti sve su češći. Prema studijama koje su proveli stručnjaci okupljeni oko jedne skupine Svjetske meteorološke asocijacije, to pokazuje da bi se na našem području od pet toplinskih valova dogodila samo dva da nije bilo klimatskih promjena. To troje uzrokovali smo zbog globalnog zatopljenja i sve bržih promjena u kuminu. Nalazimo se u umjerenom pojasu, ali klima postaje daleko od umjerene. Postaje sve ekstremnije, pa smo 8. travnja imali hladni val koji je uništio poljoprivrednu proizvodnju u Hercegovini. Dakle, imamo suprotne krajnosti, a klimatski scenarij je da će do kraja stoljeća biti još gori. Ovaj porast temperatura na našem području s 1,1 na 1,4 Celzijeva stupnja, a očekivani 4,5 do kraja 2100. godine, ukazuje na to da nas očekuje turbulentno razdoblje kada su u pitanju meteorološke prilike “, kaže Krajinović.
Govoreći o pratećim, dodatnim katastrofama, ističe da je najozbiljnija koja će utjecati na naše krajeve suša.
“Čak je i ekstremnija od vrućine. Ovaj mjesec je izuzetno suh na cijelom području BiH, posebno u Hercegovini. Primjerice, u Mostaru je palo samo pet litara kiše, a u Livnu još manje. Povremeni pljuskovi nisu dovoljni za ublažavanje suše. Dakle, uz porast temperature suočit ćemo se i s problemom suše, a prema studijama, polovina svih slučajeva suše posljednjih godina ne bi se dogodila da nismo ubrzali klimatske promjene”, rekao je Krajinović.
Dodaje da nam ne preostaje ništa drugo nego da se počnemo prilagođavati novim životnim uvjetima, dok je na državi država da na temelju savjeta stručnjaka iz svih sfera pokuša ublažiti posljedice klimatskih promjena.
“Poplave, suše, ekstremno visoke temperature, udari vjetra, tuča, sve nas to očekuje, pa čak i intenzivnije nego prije”, tvrdi BH. klimatolog.
