Liječnici UKC Tuzla predstavili su javnosti svoje smjernice za liječenje Covid pozitivnih pacijenata, a koje su prihvačene i od Svjetske zdravstvene organizacije. Istaknuta je primjena lijeka Tocilizumab, lijek koji je besplatan u Tuzlanskom kantonu, ukoliko liječnici donesu odluku da je taj lijek potreban za liječenje.
Šefik Umihanić, medicinski direktor UKC Tuzla predstavio je na početku svog izlaganja lijekove koji su se koristili za liječenje Covida tijekom protekle godine dana te je tako prošle godine bio korišten lijek protiv malarije za koga se kasnije uspostavilo da je neučinkovit i napušten je u daljem tretmanu Covid pozitivnih pacijenata. Konzilij UKC Tuzla se sastajao i u svibnju 2020. kada su liječnici analizirali smjernice iz Klinike Dr. Fran Mihaljević iz Zagreba te su njihove smjernice korigirali i uz dozvolu Agencije za lijekove počeli koristiti i ono što su oni upotrebljavali. Nakon toga, u lipnju, formirali su tim za upotrebu plazme u liječenju. Nakon toga, kako je istaknuo dr. Umihanić, uslijedilo je u narednom razdoblju stalno zasjedanja liječničkog tima.
“U augustu smo razgovarali s kolegama iz Turske u vezi sa liječenjem Tocilizumabom, koga smo stavili na bolničku listu za liječenje takozvane citokinske oluje te ga i danas upotrebljavamo za liječenje Covid pacijenata, ali uz strogo kontroliranim situacijama. Do sad smo kod 18 pacijenata to upotrijebili i imamo izuzetno dobre rezultate“, istaknuo je.
Nakon toga su u studenom na osnovu dostupnih publikacija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) odlučili izraditi vlastite smjernice za liječenje Covida.
Dr. Rahima Jahić, koordinatorica tima UKC Tuzla je obrazložila terapijski pristup prema težini bolesti Covid inficiranih pacijenata.
Kazala je kako su izdvojeni lijekovi Remdesivir i Favirapir, kao i koritkosteroidna terapija koja je, kako je rekla ova liječnica, dala dobre rezultate. Navela je i da se korigirala antibiotska terapija pa su sjedili smjernice drugih i sada imaju svoje.
Dr. Jahić je naglasila i da pacijenti u ovoj ustanovi mogu dobiti Faviru ukoliko za to ima odluka konzilija, zatim je istaknula i kortikosteroidnu terapiju koja se daje u visokim dozama dva do tri dana, nakon čega se postupno smanjuju doze, ovisno do težine kliničke slike. Spomenula je i antimikrobne lijekove kao i heparin. U ovoj bolnici su uporedo radili smjernice za odrasle i djecu za liječenje korone, a uključen je i kriterij anesteziloga za invazivnu i neinvazivnu ventilaciju.
Dr. Umihanić je komentirao uključivanje antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te rekao kako nema opravdanja da se odmah prepisuju antibiotici.
“Ni na jedan virus ne djeluje antibiotik i stalno govorimo da se ne daju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Onog momenta kad se odluči da treba antibiotska terapija, onda se na UKC Tuzla uključuje intravenska terapija nakon čega se analiziraju laboratorijski nalazi te se dalje odlučuje o tretmanu. Potrebno je promijeniti način propisivanja lijekova na primarnoj zdravstvenoj zaštiti, i Covid odjeli treba da budu dostupni 24 sata“, rekao je ovaj liječnik.
I dr. Umihanić je govorio o liječenju Tocilizumabom te je istaknuo da kod onih pacijenata kod kojih je apliciran u prvim nalazima, zabilježeno je poboljšanje, ali da je nažalost kod šest pacijenata ipak završilo sa smrtnim ishodima te je potcrtao da se koristi u strogo postavljenim indikacijama.
“Naša prednost je u odnosu na druge kantone primjena tog Tocilizumaba i to uspješno primjenjujemo i to je besplatno za pacijente“, naglasio je.
Naveo je i da bi praksa trebala biti takva da onog trenutka kad se utvrdi da je netko pozitivan, timovi trebaju posjetiti te pacijente i imati komunikaciju s njima. Kazao je da je siguran da će se ta praksa razviti.
I dr. Aldina Ahmetagić, klinički farmakolog s UKC Tuzla je govorila o Tocilizumabu te je rekla da ga u ovoj bolnici koriste od kolovoza za kritično teške pacijente.
“Imamo sreću što su naše ministarstvo i kantonalni zavod imali razumijevanja za naše preporuke tako da pacijenti ne kupuju lijek Tocilizumab“, naglasila je.
Ona je govorila i o sojevima korona virusa te kazala kako je usljed britanskog soja povećana smrtnost, i da je teža klinička slika kod tog soja koji je prisutan od siječnja, odnosno veljače u našoj zemlji.
