Premda kampanja za predstojeće opće izbore u BiH zvanično još nije počela, već je zabilježen veći broj slučajeva onoga što bi se moglo opisati kao govor mržnje, a povećan je i broj portala koji rade bez ikakvih osnovnih podataka: imena i prezimena osoba koje uređuju i objavljuju sadržaj, bez imenovanog urednika i bez ikakvih informacija o kontaktu. Sugovornici Fene govorili su o ovoj temi, te iznijeli neke prijedloge vezano za ovaj problem.
Jurišić: Nedostatak javne osude
Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić ističe da je korištenje suvremene IT tehnologije jedan od načina samoregulacije. Ipak, to se pokazalo nedovoljnim.
Ne vjeruje da postoji spremnost ni medija ni samoregulatora – Vijeća za štampu, da se bavi problemom govora mržnje, psihičkog nasilja, brutalnog vrijeđanja, pa čak ni iznošenja klevetničkih i potpuno netačnih navoda. Usprkos tome što Direktive Europske Unije i Vijeća Europe nisu pretočene u zakone u Bosni i Hercegovini, kako bi se regulirala ova oblast, oni koji žele, mogu ih izravno primijeniti. Nitko ih u tome ne spriječava.
“Međutim raspoloženje, kreirano u javnosti, negativno je prema bilo kakvoj regulaciji ili samoregulaciji. Na primjer, kaznena prijava za psihičko nasilje (zbog uvreda i psovki na društvenim mrežama) protiv višestrukog povratnika u činjenju kaznenih djela izazvala je brojne polemike u javnosti, osudu prijavitelja, relativizaciju djela. Nisam optimistična da će se u ovoj izbornoj godini bilo šta riješiti po tom pitanju. Želim vjerovati da većina osuđuje objave sa uvredljivim sadržajem i govorom mržnje, ali da je ta većina tiha pred agresivnom manjinom, koju podržava dio akademske zajednice i političara pravdajući to slobodom izražavanja. Nemam dilemu da će to popraviti nečije izborne rezultate. Međutim ne vjerujem da će uticaj biti presudan za izbornu pobjedu”, smatra Jurišić.
Zaključuje da je ključna posljedica što prećutna suglasnost mainstream medija za ovakve objave, te nedostatak javne osude obeshrabruju one koji bi se mogli i željeli baviti politikom. S druge strane, govor mržnje, uvrede, psovke, neprimjeren rječnik u pojedinim sredinama u Bosni i Hercegovini dovode do krajnje neprimjerenih reakcija lokalnih vlasti, koje odlukama, zaključcima ili drugim pravnim aktima ograničavaju slobodu govora i medija.
Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini upozorava na zabrinjavajući porast broja neregistriranih i netransparentnih informativnih web portala, takozvanih “divljih portala”, čija se aktivnost posebno intenzivira uoči i tijekom izbornih ciklusa u Bosni i Hercegovini, rekla je izvršna direktorica Vijeća Dženana Burek.
Prema najnovijim podacima Mapiranja informativnih web portala u Bosni i Hercegovini, koje je Vijeće provelo tijekom 2025. godine, u zemlji je evidentirano 488 informativnih portala, dok svega oko 40 posto njih ispunjava osnovne kriterije transparentnosti.
Ovi podaci potvrđuju dugogodišnja upozorenja Vijeća da digitalni medijski prostor u BiH ostaje izuzetno ranjiv na zloupotrebe, posebno u politički osjetljivim razdobljima.
“Iskustva iz ranijih izbornih ciklusa pokazuju da se upravo u tim razdobljima povećava broj portala koji se koriste za širenje neprovjerenih informacija, političkih diskreditacija i manipulativnih narativa, često bez ikakve mogućnosti utvrđivanja odgovornosti za objavljeni sadržaj. Takva praksa izravno ugrožava pravo građana na točno i vjerodostojno informiranje i ozbiljno narušava povjerenje u medije i demokratski proces u cjelini”, kaže Burek.
Vijeće za štampu i online medije u BiH podsjeća da sloboda izražavanja podrazumijeva i profesionalnu odgovornost i da to ne znači slobodu u obmanjivanju javnosti, te da Kodeks za tiskane i online medije BiH jasno propisuje obvezu transparentnosti rada medija, uključujući objavljivanje impresuma u sklopu kojeg su jasno istaknuti urednička i odgovorna struktura te važne kontakt informacije. Mediji koji prihvačaju sistem samoregulacije i poštuju profesionalne standarde daju ključni doprinos zaštiti javnog interesa, naročito u vrijeme izbora.
Vijeće poziva sve informativne web portale koji djeluju u Bosni i Hercegovini da se pridruže sistemu samoregulacije, da javnosti učine dostupnim osnovne podatke o svom radu i da se pridržavaju profesionalnih i etičkih normi. Istovremeno, Vijeće apelira na nadležne institucije da, uz puno uvažavanje slobode medija, razmotre mehanizme koji će dodatno poticati transparentnost i odgovornost u digitalnom medijskom prostoru.
“Također naglašavamo važnost jačanja medijske pismenosti građana, kako bi publika bila u stanju prepoznati nepouzdane izvore informacija i razlikovati profesionalno novinarstvo od politički motiviranih ili propagandnih sadržaja, posebno anonimnih. Borba protiv dezinformacija, posebno u izbornim ciklusima, zahtijeva zajednički napor medijske zajednice, institucija i javnosti”, poručuje Burek.
Vijeće za tisak i online medije u Bosni i Hercegovini nastavit će pratiti stanje u online medijskom prostoru, javno reagirati na kršenja profesionalnih standarda i pružati podršku odgovornom i etičkom novinarstvu, u cilju zaštite prava građana na vjerodostojno informiranje i očuvanja demokratskih procesa u Bosni i Hercegovini.
