Djeca danas svakodnevno provode sate na društvenim mrežama i aplikacijama, često bez ikakvog nadzora. Iako digitalni svijet nudi brojne prilike za učenje i povezivanje, skriva i sve više opasnosti. Zbog toga je Europska komisija objavila smjernice za zaštitu maloljetnika i preporuke digitalnim platformama – kako bi internet postao sigurnije i zdravije okružje za djecu.
Od društvenih mreža do aplikacija za igranje – internet je postao lovište predatora. Djecu vrebaju na sve moguće načine.
Europska unija pokušava tomu stati na kraj – preporukama kojima bi, nadaju se, internet postao sigurnije mjesto. Maloljetnički profili tako bi automatski trebali biti privatni, a radit će se i na dodatnoj zaštiti mentalnog zdravlja.
Platforme će intenzivnije raditi na tome da njihovi algoritmi ne stvaraju ovisnost među maloljetnicima. Međutim, da bismo bismo uopće znali tko su korisnici interneta platforme bi trebale ugraditi zapravo i moment prepoznavanja dobi korisnika.
Provjera dobi već se testira u pet europskih zemalja – Danskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. Na temelju njihovih iskustava Komisija će formirati dodatne praktične preporuke. Neki strahuju da sve to vodi većoj kontroli društvenih mreža.
Stručnjaci ističu da ne postoji danas rješenje po kojem se mogu pregledati milijarde poruka. Nego će vjerojatno korištenje umjetne inteligencije samo pretraživati po određenim pojmovima koji će ukazivati da je u pitanju ili vrbovanje djece ili postupak seksualnog zlostavljanja djece.
Europa je kontitnent na kojem je i počela sama priča o zaštiti podataka i svega onoga što ostavljamo kao digitalni trag. Svaki treći maloljetnik ima pristup internetu. Prva kontrola počinje od roditelja, a na digitalnim platformama je da grade mrežu koja štiti, a ne ugrožava.
