Nakon više od 20 dana neizvjesnosti – jučer je u Hrvatskog potvrđen slučaj bedrenice na uzorkovanom govedu.
Stočari su ogorčeni jer tek nakon više od 20 dana otkriven je uzrok, a nije potvrđeno da je jedini. Sramotno je to, kažu stočari nakon tolikih analiza.
Sada očekuju da se veterinari odmah pojave s lijekovima protiv bolesti, a najavljuju i da će tražiti da se uzorci šalju izvan države na analizu jer ne vjeruju više nikome, pa čak ni da je riječ o bedrenici.
Dosad je uginulo ukupno 50-ak krava na osam gospodarstava. Stočari traže hitan sastanak s hrvatskim ministrom poljoprivrede i to na svilajskim pašnjacima na kojima stoka i dalje ugiba.
Što je bedrenica?
Kako navodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore.
Kod preživača bolest ima brzi tijek i najčešće se očituje iznenadnim uginućem bez pojave jače uočljivih znakova bolesti. Kod nekih životinja može se prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji te otežano disanje. Strvina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak.
Životinje se zaraze bedrenicom unosom hrane (trava, sijeno) kontaminirane sporama ili udisanjem spora. Nakon uginuća zaražene životinje bakterija pri dodiru s kisikom stvara spore. Spore koje onečiste okoliš vrlo su otporne na vanjske uvjete i mogu ostati u tlu desetljećima, u vodi preživjeti do dvije godine te su vrlo otporne na toplinu, hladnoću, dezinficijense i duga sušna razdoblja. Prijenos bolesti između životinja nije dokazan.
Bedrenica u ljudi, ovisno o načinu zaražavanja, može izazvati tri oblika bolesti: kožni antraks (najčešći oblik), plućni (inhalacijski) antraks i crijevni (intestinalni) antraks.
Koji su simptomi kod ljudi?
Kožna bedrenica (crni prišt): tamne, bezbolne ranice koje se pojave od 3 do 10 dana (obično između 5 i 7 dana) nakon izlaganja zarazi. Može se javiti i oteklina okolnog tkiva, a rjeđe i druge komplikacije. Promjene se uglavnom javljaju na izloženim dijelovima tijela prilikom kontakta sa životinjama (ruke, vrat, lice). Uspješno se liječi antibioticima.
Inhalacijski (plućni) antraks: početni simptomi slični gripi, nakon nekoliko dana poteškoće s disanjem sve do ozbiljne i teške bolesti s razvojem šoka, javlja se najčešće između jednog i pet dana, ali može i do 60 dana nakon udisanja uzročnika. Neliječena bolest ima visoku smrtnost.
Crijevni antraks: bolovi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura od tri do sedam dana nakon gutanja uzročnika. Kao i kod plućnog antraksa, ovo je ozbiljna bolest koja ima visoku smrtnost. Crijevni i plućni antraks su izrazito rijetki, navode iz Uprave za veterinarstvo te napominju da se liječenje provodi na preporuku liječnika odgovarajućim antimikrobnim pripravcima.
