Branka Andoni od 1980. godine živi u Betlehemu, a iz Zagreba je stigla u grad Isusova rođenja zbog ljubavi:
„45 godina živim ovdje i imam četvero djece. Imala sam privatne jaslice, a kad sam navršila 60 godina, umirovila sam se. U slobodno vrijeme bavim se domaćom radinošću“.
Brankin suprug Walid je Palestinac i studirao je u Zagrebu. I ondje se dogodila ljubav zbog koje je Branka naučila arapski jezik u govoru i pismu i koristi ga tečno, kao i engleski te ponešto španjolskog jezika.
O životu u Betlehemu kaže da je još uvijek izvan ratnih zbivanja i predstavlja najveću koncentraciju kršćana u Palestinskoj oblasti, a da ste u kršćanskom gradu vidjet ćete i po kipovima Marije i Svete obitelji na kružnim tokovima, ili u imenima objekata po svetim osobama iz Biblije.
Zato čestita umjetnicima. I dok blagoslov kapele hodočasnici doživljavaju kao povijesni događaj, takvim ga vide i domaći stanovnici, potvrđuje Branka.
„Vrlo rijetko se događa nešto ovakvo, a i nas nema puno, svega nekoliko Hrvatica koje su se davno udale u Betlehem, pa se i ovdje osjećaju doma. Zato nam je ovo poseban događaj.“
„Mentalitet je drugačiji od nas, ali je bliži našem mediteranskom. Ljudi su srdačni i prihvaćaju druge, vole se družiti.“
To im zasigurno pomaže prebroditi i teže situacije svakodnevice, jer mnogi su bez posla ili su otišli iz ovog kraja u potrazi za boljom egzistencijom. A koji su ostali, snalaze se kako znaju i rade sve što im dođe „pod ruku”, kako kaže gospođa Branka.
Za hodočasnike dolazak u Betlehem uvijek je kao Božić.
No, domaći su se navikli živjeti s Božićem, odnosno s Bazilikom Isusova rođenja. Ali zato Branka ima posebno dragu duhovnu oazu, a to su upravo Pastirske poljane zbog mira i tišine.
U temelje kapele je na početku radova, u svibnju 2022. godine, stavljena Povelja u koju su postavljeni simbolični znakovi koji predstavljaju identitet i nasljeđe hrvatskog naroda u Hrvatskoj, BiH i svijetu. Među njima su hrvatski barjak, voda iz rijeke Save, dravski pijesak, zagrebačka zemlja, kamen iz Dalmacije i Cresa, zemlja iz Hercegovine s krunicom od međugorskog kamena te drvena krunica iz Šurkovca iz Bosne.
Cijela priča počela je 2018. godine promišljanjem o tome da se Hrvati ucijepe u projekt koji su franjevci u Svetoj Zemlji osmislili kao hodočasničko središte, prihvatilište i liturgijski prostor.
Hrvatska katolička mreža
