Projekt “Tuzla pametan grad – grad budućnosti”, kojeg zajednički provode Centar za ekologiju i energiju, u partnerstvu sa EDUTUS Univerzitetom iz Budimpešte u suradnji sa Gradom Tuzla. ima za cilj davanja osnovnih smjernica u kojem pravcu se Tuzla treba razvijati kako bi postala pametan grad, uz informacije vezane za projekte koji su realizirani, a odnose se na digitalizaciju i primjenu pametnih tehnologija. Najveće promjene trebale bi se dogoditi u sferi javne uprave, kako bi se olakšala komunikacija sa građanima, te korištenja pametnih tehnologija u razvoju javnih komunalnih poduzeća, istaknula je Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
“U okviru ove studije urađena je analiza, koja pokazuje na kojem nivou se sada nalaze gradska uprava, javna komunalna preduzeća, šta je tu dosada rađeno i u kojem pravcu se trebaju razvijati. Ova studija je odlična osnova za izradu jedne strategije, koja će dati konkretnu viziju i misiju, ciljeve, operativne mjere i vremenski plan u kojem će se realizirati te mjere, kako bi Tuzla postala pametan grad. Tuzla bi prije svega realizacijom ovih mjera vezanih za digitalizaciju i pametne tehnologije dobila kvalitetnije usluge, bolja komunikacija sa građanima, bolja uključenost građana, odgovorniji odnos uposlenika u javnoj upravi i na kraju, zadovoljniji građani i bolji uslovi življenja. Imaćemo i druge benefite, koji znače uštede ekonomske, jer sve danas što je vezano za pametne tehnologije, odnosi se između ostalog, na korištenje obnovljivih izvora energije, mjera energetske efikasnosti, digitalizaciju, korištenje pametnih tehnologija, koji će prije svega poboljšati rad javih komunalnih preduzeća, ljudi u privredi, a samim tim smanjiti i troškove, što je i najveći cilj. Jer, svi mi moram plaćati usluge, a ako one budu obavljene sa manje sredstava, cijena tih usluga će biti niža”.
U Gradskoj upravi Tuzle kažu da su već krenuli u smjeru digitalizacije i korištenja pametnih tehnologija u javnim komunalnim ppduzećima kao što su Centralno grijanje, Vodovod, te saobraćaj i komunikacije, kada su u pitanju parkinzi. Pomaci se očekuju i u poduzeću koje se bavi prikupljanjem i zbrinjavanjem otpada, kako bi se olakšalo i djelatnicima ovih poduzeća, ali i građanima, kaže vršitelj dužnosti gradonačelnika Tuzle, Zijad Lugavić.
“Primjera za korištenjem pametnih tehnologija je mnogo. Recimo, javno komunalno preduzeće koje se bavi prikupljanjem otpada, kroz implementaciju senzorskih tehnologija u kontejnere, oni promptno dobijaju signale i informacije koliko je je koji kontejner pun, kroz upotrebu vještačke inteligencije, savremenih softverskih rješenja, oni prave putanju kamiona najefikasnijom i najproduktivnijom, kada, gdje i kako treba pokupiti smeće koje se odlaže. Na takav način, građani postaju zadovoljniji, a rad preduzeća postaje efikasniji”.
Tuzla ima odlične predispozicije da postane pametan grad, smatra zamjenik šefa za tehničke studije na Univerzitetu u Budimpešti, Laki Balazs, koji je sudjelovao u izradi studija o budućem izgledu Tuzle.
“Ja ne mogu točno reći kada će se to desiti, ali mogu reći da Tuzla ima veliki potencijal uključujući njenu povijest, samu exploataciju soli i smtram da postoji mnogo toga što može doprinjeti da Tuzla postane pametan grad. Najbitniji aspekt na kojem Tuzla treba poraditi je životna okolina, ali za to trebaju sredstva koja se trebaju osigurati iz javnih resursa”, dodao je Balazs.
Osim sredstava iz javih resursa, brži napredak je gotovo nemoguć bez dodatnih sredstava iz EU. U gradskoj upravi Tuzla se nadaju da se mogu približiti projektu 100 pametnih gradova, kojeg razvija Europska unija, za koja se izdvajaju ogromna financijska sredstva. Osnova za to upravo je ova studija, koju je izradio Centar za ekologiju i energiju, a koja je zasnovana na korištenju pametnih tehnologija, s ciljem stvaranja Tuzle kao pametnog grada – grada budućnosti.
Mirel Čeliković
