Naslovna Društvo Analiziramo: Hoće li zaista uslijediti višedesetljena prometna deblokada Tuzlanskog kantona

Analiziramo: Hoće li zaista uslijediti višedesetljena prometna deblokada Tuzlanskog kantona

Premijer Federacije BiH, Fadil Novalić je na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH obrazložio ovogodišnji proračun Federacije BiH, kojeg je predložila Vlada FBiH u iznosu  od 5,6 milijardi KM i veći je za 116 miliona KM ili za dva posto u odnosu na prethodnu godinu.

Najavio je početak izgradnje dijela autoputa od Tuzle do Orašja koji će postati dio buduće autoceste od Sarajeva do Beograda. Ovo bi omogućilo  prometnu deblokadu Tuzlanskog kantona.

Više desetljeća je u planu izgradnja autoceste na dionici Tuzla-Brčko-Orašje. Iako je najavljeno da će tijekom prošle godine početi izrada idejnog, a zatim i glavnog projekta, to se očito još neće desiti. Naime, predstavnici gradova Srebrenik i Gradačac traže promjenu trase s obzirom na njihovu veliku udaljenost od autoceste. Pomoćnik ministra za promet, Nenad Lukanović kaže da je još 2000. godine tadašnja vlada izdvojila oko 200 tisuća maraka i raspisala tender za predinvesticijsku dokumentaciju vezanu za izgradnju autoceste.

„Radni naziv je bio Tuzla – Rijeka. 2001. godine je sačinjena predinvesticiona dokumentacija. To se odnosi na urađenu studiju saobraćaja za tu trasu. Zatim je rađena studija opravdanosti izgradnje i studija izbora trasa“, pojašnjava Lukanović.

Projekt je završen 2012. godine. Tada je na mjestu federalnog ministra za promet i komunikacije bio Enver Bijedić.

„U mandatu kada sam ja bio ministar, 2010. – 2014. je završen projekat trase autoceste koji ide od Tuzle do Brčkog i dalje do Orašja. Taj projekat ide obroncima Majevice, uradio je Rudarski institut iz Tuzle i, uz neke korekcije koje su moguće u svakom slučaju je trebao da bude prihvaćen.“

Nastavak ranije započetih aktivnosti tek sedam godina poslije. Još bez konkretnog početka radova, jer predstavnici gradova Srebrenik i Gradačac se sa predviđenom trasom ne slažu smatrajući da ih autocesta nezasluženo zaobilazi, odnosno da je na velikoj udaljenosti.

„Ona bi samo na dijelu granice grada Srebrenika i Grada Tuzle imala vezu i konekciju sa svim privrednim, životnim, saobraćajnim i ostalim tokovima. Išla bi sjeveroistočnim obodom Majevice, naslanjala bi se na teritoriju Brčko Distrikta“, kaže gradonačelnik Srebrenika, Nihad Omerović dok gradonačelnik Gradačca Edis Dervišagić ističe da je najbliža točka udaljena 25-30 kilometara od najjužnije točke Gradačca, od raskrsnice Ormanica i da je evidentno da od takve autoceste privrednici i građani Gradačca nemaju nikakve koristi.

Premijer FBiH, Fadil Novalić je izrazio volju da se o ovim temama razgovara iako je novac za projekte proračunom već planiran.

„7,5 miliona maraka se troši da se izvrši projekat idejni i glavni projekat ovdje u blizini Tuzle. Budući da je projekat u toku, sad treba politička odluka da li se mijenja trasa i da li bi mi to mogli inputirati u projekat.“

Priča o blokadi Tuzlanskog kantona ni ovoga puta nema svoj konačan epilog. Jedini zajednički dogovor je dionica Šički Brod – Previle u dužini od oko 10 kilometara. Na koji način će se razriješiti preostalih 50 kilometara još nitko ne zna. Do tada će se prema sjeveru iz najmnogoljudnijeg kantona sa najrazvijenijom privredom i skoro najvećim brojem automobila koji svakodnevno prođu jednom dionicom u BiH ići magistralnom cestom i cestom starom više od pedeset godina.

E.A.