Naslovna Društvo 20 godina od napada koji je promijenio tijek američke i svjetske povijesti

20 godina od napada koji je promijenio tijek američke i svjetske povijesti

87

Kada je 11. rujna 2001. godine svanuo vedri i topli ranojesenski utorak u New Yorku, nitko nije mogao ni slutiti da će to biti dan kada će se izgled Manhattana zauvijek promijeniti i dan kojim će cijeli svijet započeti beskonačnu borbu protiv terorizma. Toga je jutra 19 osoba u službi Al-Qaede otelo četiri američka zrakoplova, od kojih su dva iza sebe ostavila najveću katastrofu u američkoj povijesti, kasnije smatranu i najznačajnijim događajem 21. stoljeća. U nesreći koja je šokirala cijeli svijet poginulo je gotovo 3000 ljudi, a svjetska je sigurnost zauvijek poljuljana iz temelja.

U 8:45 ujutro dotad običnog utorka zrakoplov Boeing 767 American Airlinesa sa 20 000 galona goriva u spremniku udario je u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra, ostavivši za sobom goruću rupu na osamdesetom katu njujorškog nebodera. Televizijske su postaje odmah krenule s prijenosom uživo s mjesta događaja, a cijeli je svijet pratio spašavanje ljudi stradalih u onome što je izgledalo kao katastrofalna nesreća. Međutim, 18 minuta nakon prvog, i drugi se zrakoplov pojavio na njujorškom nebu te se krenuo obrušavati prema južnom blizancu, da bi se potom i zabio u njega, otprilike na šezdesetom katu. Oba su udara izazvala strašne eksplozije, a spaljeni su otpadci zasuli i prekrili Manhattan.

Kako se kasnije saznalo, napad su skrivili islamski teroristi iz Saudijske Arabije i drugih arapskih zemalja, koje je financirala Al-Qaeda, teroristička organizacija pod vodstvom Osame bin Ladena. Napadači su djelovali u znak otpora prema sudjelovanju SAD-a u Perzijskom zaljevskom ratu, kao i nastavku nazočnosti američke vojske u zemljama srednjeg Istoka. Neki su od napadača živjeli u SAD-u godinu prije napada te su, ironično, pohađali tečajeve letenja u američkim školama letenja, dok su drugi ilegalno ušli u SAD nekoliko mjeseci prije samoga napada.

Tog kobnog jutra 19 terorista uvuklo se u četiri zrakoplova koje su ubrzo nakon polijetanja oteli, te su tako obične prigradske zrakoplove pretvorili u upravljane rakete koje su pobile tisuće ljudi. I dok je Amerika bila usredotočena na strašne događaje u Velikoj Jabuci, treći oteti zrakoplov, Boeing 757, kružio je iznad Pentagona, središta američke vojske, te se konačno u njega i zabio u 9:45 sati. Gorivo koje se izlilo iz zrakoplovnog spremišta izazvalo je vatreni pakao te je uzrokovalo eksploziju u kojoj se urušio dio betonskog diva i poginulo 189 ljudi.

Napad na Pentagon, FOTO: Wikipedia
Napad na Pentagon, FOTO: Wikipedia

Tijekom bitke za blizance, nitko nije mogao ni slutiti da se u četvrtom otetom zrakoplovu odvijala bitka kojoj je cilj bio spriječiti još veću nesreću. Radilo se o zrakoplovu čije je polijetanje iz New Jerseyja bilo odgođeno 40 minuta, zahvaljujući čemu su putnici u zraku internetskim putem saznali za napade koji su se ranije već odvili. Kada su shvatili što se događa, putnici su, skupa s osobljem, organizirali pobunu te se zrakoplov srušio u 10:10 sati na livadi u Pensilvaniji. Svi su putnici prije pada ubijeni, a njegov krajnji cilj nikada nije otkriven.

Kao i svi veliki svjetski događaji, rušenje američkih blizanaca potaknulo je na razmišljanje brojne teoretičare zavjere, a svake se godine na obljetnicu napada pojavi barem jedna dotad neviđena snimka ili koji skriveni podatak. Tako su neki tvrdili da su blizanci napadnuti i bombama, a poznati su fizičari istaknuli kako je u pad sada najpoznatijih zgrada svijeta uključen i supertermit. Jedna od najpoznatijih teorija tvrdi da je u Pentagon udarila raketa, a oni koji se s time ne slažu, smatraju da je let 93 srušio američki vojni zrakoplov. Iako se žeđ za naftom tadašnjeg predsjednika SAD-a Georgea Busha čini najlogičnijim objašnjenjem napada, neiscrpnost najveće katastrofe 21. stoljeća još će godinama hraniti brojne teorije zavjere.

FOTO: Wikipedia

Predsjednik Bush iz sigurnosnih je razloga dan proveo izvan države, a u prvom obraćanju medijima najavio je borbu protiv terorizma koju će SAD započeti samo mjesec dana kasnije, a koja ni danas nije završila.

Operacija Enduring Freedom, kojoj je cilj bilo zbacivanje talibanskog režima u Afganistanu, počela je 7. listopada 2001. godine U sklopu iste, deset godina nakon napada, ubijen je Osama bin Laden.

Napad na američke blizance događaj je kojim je terorizam uveden na široka vrata na svjetsku scenu i koji je, na dotad možda najbrutalniji način, poljuljao globalnu sigurnost, utjeravši ljudima strah u kosti. Iako je datum 11. rujna tog kobnog utorka 2001. godine za sobom ostavio neizbrisiv trag najveće ovostoljetne katastrofe, on se može promatrati i u svjetlu borbe protiv najvećeg zla na svijetu koja je njime započela i koja traje i dan danas, a za koju se nadamo da će u bližoj budućnosti biti dovršena.