Veliki petak je Kristov dan smrti – 14. nisana, koji je tada bio petak, i oduvijek dan žalosti i supatničkog posta, nazvan također post žalosti.
Toga dana Crkva ne slavi euharistiju, već se kroz obrede prisjeća Kristove patnje, muke i smrti te promišlja o dubini njegove ljubavi prema ljudima. Na Veliki petak za katolike je obvezan strogi post i nemrs zbog uvjerenja da je duša u tjelesnom postu otvorenija Bogu.
Svi katolički vjernici u dobi od 18 do 60 godina poste na Veliki petak, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se taj dan ne jede meso, dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.
Liturgija Velikoga petka danas je bez brojnih elemenata koji su joj bili pridruženi kroz povijest, u njezinu je središte otajstvo križa, a tišina je prvi zamjetljiv element kao odgovor na otajstvo Božje ljubavi pokazane u križu i smrti Božjega Sina.
Upravo ta tišina jedinstveni je početak obreda kada svećenik slavitelj s poslužiteljima u crkvu ulazi u tišini te se prostire pred oltarom na kojemu nema križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira da je s Isusa svučena odjeća, odnosno njegovu ogoljenost, ali je i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem.
Slijedi slušanje Božje riječi iz proroka Izaije o sluzi patniku koji je slika Isusa, čije se smrti spominjemo na Veliki petak. Nakon toga slijedi Služba Riječi (pjevana Muka Gospodinova).
Drugi dio obreda je klanjanje Kristovu križu, otkrivanje križa te poklon i ljubljenje križa. Sveta pričest je treći dio obreda, a budući da je Veliki petak jedini dan u godini kada se ne slavi Misa, vjernici se pričešćuju hostijama koje su pohranjene od jučerašnje Mise večere Gospodnje. Obredi završavaju razlazom u tišini.
Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkrivaju pokriveno raspelo pjevajući: – Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio! – na što narod odgovara – Dođite, poklonimo se!
Čin otkrivanja križa pak naviješta Isusovu riječ s križa – Dovršeno je! – jer je u križu dovršena objava Božjega spasenja. Otkrivanje križa nema za cilj “pokazivanje” križa nego “objavljivanje” otajstva križa kojega Gospodinova smrt otkriva i objavljuje u novome svjetlu. Po prorocima naviještana riječ o spasenju koje dolazi kroz trpljenje pravednika (o čemu govori prvo čitanje iz Knjige proroka Izaije) sada postaje stvarnošću.
S križa je skinut veo – kao i s vjerničkoga gledanja – a križ više nije mjesto trpljenja, nego mjesto pobjede i spasenja. To je pashalna dimenzija Velikoga petka. Pasha Gospodinove muke i smrti.
Stariji ljudi nekada su molili 33 Isusove krunice i pili čašu crnoga vina kao uspomenu na prolivenu Isusovu krv. Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.
Obredi Velikoga petka su danas u Franjevačkom samostanu u Tuzli u 18, 00 sati. Također, večeras će Sveti otac papa Franjo predvoditi Križni put iz Koloseja. izravan prenos možete pratiti na Televiziji Bosne i Hercegovine, #BHRT.
