Opera Carmen, jedno od najpoznatijih i najizvođenijih djela svjetske glazbene literature, oživjet će na sceni Hrvatskog kulturnog centra „Sveti Franjo“, u nedjelju 19. listopada u 19, 00 sati. U izvedbi polaznika ljetne operne škole Sućuraj te gostujućih solista hrvatskih opernih kuća, publika će imati priliku uživati u strasti, ritmu i emocijama Bizetove neponovljive glazbe.
Dirigentskom palicom ovaj zahtjevni projekt vodi maestro Darijan Ivezić, dok umjetničku podršku i inspiraciju mladim solistima pruža operna i koncertna umjetnica Vedrana Šimić. Njezin angažman i volja da jednu ovakvu operu dovede u svoj rodni grad dovoljno govori koliko voli Tuzlu, a Tuzla je sigurno ponosna na svaki njen doprinos razvoju umjetničke glazbe. Vedrana Šimić je sveučilišna profesorica na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu te umjetnička voditeljica Ljetne operne škole Sućuraj-Hvar, a uvijek s ponosom ističe da je prije svega Napretkovka. Sve ovo je i više nego dovoljan povod za razgovor sa Vedranom Šimić koja svojim znanjem i iskustvom povezuje generacije glazbenika, ali i gradove.
Razgovarala: Maja Nikolić
HG: Kako je došlo do ideje da se opera Carmen izvede u Tuzli?
VEDRANA ŠIMIĆ: Još kad smo lani izveli operu Petra Iljiča Čajkovskog “Ivana Orleanska” iz radionice Ljetne operne škole Sućuraj, predsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Tuzla, gospodin Ivica Kovačević je rekao idemo i na godinu, neka to postane tradicija! Ja sam već tada znala da će naslov biti „Carmen“ jer mi se tijekom rada s mladima rodila kao ideja. Sretna i ponosna da smo uspjeli realizirati, iako to i nije toliko jednostavno sve skupa, ali kad se male ruke slože, puno toga se može.
HG: Što publika u Tuzli može očekivati od ove izvedbe — po čemu će biti posebna?
VEDRANA ŠIMIĆ: „Carmen“ ne znam da je izvođena ikada u Tuzli, možda jedino najpoznatiji broj “Habanera”. Sama glazba je svevremenska i nije bez razloga jedna od ili ako ne i najizvođenija opera na svijetu. Imamo doista sjajne protagoniste, kako u glavnim ulogama, tako i u onima manjima, a sve to vođeno znalačkom rukom maestra Darijana Ivezića, mojega dugogodišnjeg dragog kolege iz Zagrebačke opere.
HG: Koliko je izazovno spojiti mlade pjevače i profesionalce iz hrvatskih opernih kuća u jednu predstavu?
VEDRANA ŠIMIĆ: Jako sam zahvalna doista sjajnim mladim kolegama, našim gostima, Emiliji Rukavina koja će utjeloviti naslovni lik, Roku Radovanu kao Don Joseu i Jurici Jurasiću Kapunu koji će se predstaviti kao Toreador. Zbilja će nas počastiti svojim nastupom. Svo troje su u svojim gustim rasporedima pronašli vrijeme za našu „Carmen“ i za mlade koji tek trebaju kročiti na pozornicu. Ne tako davno i oni su bili u svojim počecima, nisu zaboravili koliko je bitna podrška kolega, kao i samo iskustvo takve vrste nastupa. Nisu dvojili niti trenutka za prihvatiti angažman. Tako su mladi, a već se od njih može toliko naučiti. Njihov pristup našem pozivu jako imponira i za primjer su svakom mladom pjevaču.
HG: “Carmen” je jedna od najpoznatijih opera svih vremena. Što je, po Vama, čini tako bezvremenskom i privlačnom publici svih generacija?
VEDRANA ŠIMIĆ: Ta glazba je naprosto nenadmašna, ti ritmovi su zarazni, a Bizet je bio doista genije i majstor svojega zanata. Ma koliko puta da ju slušate, iznova možete i želite još i svako malo nešto novo otkrijete. Jednako su njome oduševljeni kako šira publika, tako i pasionirani operni ljubitelji.
HG: Koji dio ove opere Vas najviše inspirira — glazbeni ili glumački?
VEDRANA ŠIMIĆ: Zbilja mi je teško i zapravo nemoguće izdvojiti.
HG: Koliko je teško “živjeti” lik Carmen na sceni, s obzirom na njenu složenu prirodu i emocije?
VEDRANA ŠIMIĆ: Za tu ulogu koja je san mnogih pjevačica se treba doista i roditi. Zahtjevna je u svakom pogledu, i glumački, pjevački i kondicijski, traži zrelosti, a s druge strane tako dobro napisana, da kao da vas začara i uvuče u svaku svoju poru i postanete ona, a da niste ni svjesni kako se to dogodilo.
HG: Koliko je važno mladim umjetnicima pružiti priliku da nastupaju u velikim opernim djelima poput „Carmen“?
VEDRANA ŠIMIĆ: Jako puno. To im je motivacija za dalje, glad za umjetnošću i da želite iznova još i još. Daje velike mogućnosti da iskažete puno svojih potencijala. Još kad osjetite ozarena, zanesena lica publike, od pljeska užarene dlanove i kad se sve to prožme u jedno, to vas drži sve do sljedećeg nastupa kojeg svaki od umjetnika uvijek toliko željno iščekuje.
HG: Kao istaknuta članica HKD Napredak, koliko Vam znači što se ovaj kulturni događaj odvija upravo pod okriljem Napretka i u Tuzli?
VEDRANA ŠIMIĆ: Jako puno! I sama sam potekla iz Napretka. Puno mi je značila u mojim počecima ta podrška, svaka prilika i za najmanji nastup, probe i rad s profesorom Čestmirom Mirkom Dušekom. Oh, koliko samo smo od njega naučili! I ne samo o glazbi i pjevanju. Profesora i anegdote i dan danas spominjemo, i nakon 30 godina od djelovanja Djevojačkog zbora HKD Napredak Tuzla. Drago mi je da ta misija traje i dalje, neprekinuta.
HG: Tuzla ima bogatu glazbenu i kulturnu tradiciju. Kako vidite njen potencijal u razvoju klasične glazbe i opere?
VEDRANA ŠIMIĆ: Ima tradiciju, baš zahvaljujući spomenutom profesoru Dušeku, glazbenom ocu tolikih nas. Ogroman, neizbrisiv trag ostavio je i profesor Asim Horozić. Njegova opera Hasanaginica je s velikim uspjehom izvođena u mnogim glazbenim centrima Europe, prevedena je i na turski jezik, te je na repertoaru Državne opere u Istanbulu. Imamo dvije operne prvakinje, u Zagrebačkoj operi Ivana Lazar, u Beogradskoj Sanja Kerkez. Naš je i bas Siniša Štork, prvak Zagrebačke opere. Gitaristi Dejan Ivanović, Sanel Redžić, Denis Azabagić. Nezahvalno s moje strane je sve spominjati, ne bih željela nekoga izostaviti. Svi smo mi većinom Dušekova, a mnogi i Horozićeva djeca i vjerujem na ponos negdje tamo gore obojici.
HG: Što Vas osobno najviše ispunjava u ovom projektu?
VEDRANA ŠIMIĆ: Rad s mladosti i s dragim kolegama iz Zagrebačke opere. Toliko su svi nadahnuti tom glazbom i jedni drugima, prekrasnom zajedništvu, ulazeći i duboko proživljavajući svoje likove, da je to bilo milina za gledati kako je raslo iz dana u dan kroz tijek proba i s koliko entuzijazma. Druženja nakon proba, pa kad svi nakon večere zapjevaju, svaki neku pjesmu iz svojega podneblja. Uspomene za cijeli život. Općenito, Ljetna operna škola Sućuraj koju već drugu godinu radim skupa s domaćinom fra Mariom Divkovićem se pokazala kao pun pogodak i tu su planovi za na godinu. Fra Mario umije prepoznati prave vrijednosti, ima viziju, spreman je uvijek zasukati rukave i biti podrška, ne štedeći se. Pred mladima je toliko izazova danas, pored svega privući im pozornost, odvratiti ih s društvenih mreža nije lako. Sućuraj na Hvaru je prekrasno malo mjesto, mirno, s predivnim uvalama, vrlo inspirirajuće za stvaranje, ljetne akademije, koncerte, predstave, likovne kolonije. Prekrasni klaustar samostana, Župna crkva Sv. Jurja, crkvica Sv. Ante i trg ispred škole su kao stvoreni za to. Mještani ponosni na događanja, a turisti su nam znali presjediti od početka do kraja na probama i bez daha slušati kako radimo. Tko zna, možda među njima, budući da je znalo biti i puno dječice je sjedila neka buduća Carmen.
HG: Dok ste radili na Sućurju na ovom projektu što ste znali poručiti mladim umjetnicima koji sanjaju o opernoj sceni?
VEDRANA ŠIMIĆ: Da pogledaju kolege koji su neznatno stariji od njih, a već su ostvarili toliko toga i da scena nije nedostižna. Samo kontinuiranim, discipliniranim i posvećenim radom rezultat neće izostati. A Hrvatskom glasniku, kao i Tebi osobno draga Majo, želim zahvaliti na podršci i promociji. Vjerujem da neće biti uzaludna i da će publika uživati u nedjelju, 19. listopada u 19 sati u prekrasnom ambijentu Hrvatskog kulturnog centra „Sv. Franjo“ u Tuzli. Ulaz je slobodan. Dobrodošli!
