Prema podacima Unije za održivi povratak Bosne i Hercegovine, od 2013. do 2020. godine našu zemlju je napustilo 315 tisuća građana. Pandemija je donekle zaustavila odlazak, osim u Njemačku, u koju je nastavljeno iseljavanje medicinskog osoblja i njegovatelja. U nešto manjem obimu, građani odlaze na rad i u Sloveniju.
Davor Vukojević, inženjer građevinarstva iz Banjaluke, kaže da se nije pokajao što se odselio u Njemačku. Njem vidio da se u skorije vrijeme može bilo šta promijeniti na bolje, osjetio je socijalnu nesigurnost i odlučio otići, kaže Vukojević. Rodni grad zamijenio je Münchenom, gdje je našao posao u struci. Ističe da mu je sada jedina briga kako iskorititi slobodno vrijeme i novac.
„Ono što nam se prvenstvo sviđa u Njemačkoj je sistem koji je uredan, organiziran i koji funkcionira. Posla ovdje ima sasvim dovoljno, tako da se pristojno uvijek može naći. Ne postoji nijedan razlog za brigu, egzistencija je sigurna. Jedina stvar koje se ovdje ne tolerira je nedisciplina“, rekao je Vukojević.
Ekonomska kriza, besperspektivnost, nepoštivanje ljudskih prava, politička situacija samo su neki od razloga što kompletne obitelji, posebno mladi, svoju domovinu napuštaju zauvijek i odlaze u zemlje Europske unije, kažu u Uniji za održivi povratak.
Samo u prošloj godini našu zemlju je napustilo 85.000 stanovnika. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje u posljednjih sedam godina na rad u Njemačku je otišlo 5.858 medicinskih radnika i njegovatelja, a u Sloveniju 52.200 stanovnika svih znimanja
BORIS PUPIĆ, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH:
„Mi smo u 2020. posredovali u zapošljavanju 7.877 radnika u Sloveniji, što je za 45 posto manje nego 2019. Činjenica da je Njemačka bila u lockdownu i u jednom periodu nije bilo moguće fizički otići, pa je došlo do blagog smanjenja u posredovanju od 20 posto“, kazao je Pupić.
Pojačane emigracije nakon završetka pandemije očekuje i demograf Aleksandar Čavić, ukoliko ne dođe do usvajanja pronatalitetne politike. Upozorava na negativni prirodni priraštaj, u prošloj godini čak 17.000 više umrlih nego rođenih u Bosni i Hercegovini.
„Ne odlaze bake i deke, već ono što je radno, intelektualno i reproduktivna baza svake zemlje, mlađe i srednjovječno stanovništvo i oni koji spadaju u starije srednjovječno. Mi ćemo ostati zemlja staraca“, istaknuo je Čavić.
Ukoliko vlasti u Bosni Hercegovine ne pristupe ozbiljno rješavanju ovog problema i ne stvore preduvjete za ostanak, prije svega posao i uređeniji sustav, statističke brojke biće još crnje. (BHRT)
