Darijana Filipović u Tuzli govorila je o Bosni i Hercegovini u kojoj različitosti trebaju biti prostor povezivanja, a ne podjela. „Sajam koji povezuje“ u Hrvatskom kulturnom centru „Sveti Franjo“ navela je kao primjer upravo takve Bosne i Hercegovine.
Bosanski kulturni centar u Tuzli večeras je bio ispunjen do posljednjeg mjesta. Na predizbornom skupu HDZ-a BiH predstavljeni su kandidati za predstojeće izbore, uz poruke kojima je u središte stavljena politička ravnopravnost hrvatskog naroda, razvoj Tuzlanskog kantona, ali i pitanje kakvu Bosnu i Hercegovinu njezini građani žele graditi u godinama koje dolaze.
Posebna pozornost bila je usmjerena na Darijanu Filipović, kandidatkinju HDZ-a BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njezin nastup u Tuzli bio je obilježen porukama o ravnopravnosti, ali i potrebi da različitosti u Bosni i Hercegovini ne budu razlog za nove podjele, nego prostor za međusobno razumijevanje i suradnju.
„To što nas je negdje manje ne znači da manje pripadamo. To što nas je negdje manje ne znači da imamo manje dostojanstva“, poručila je Filipović, govoreći o položaju Hrvata u Tuzli i drugim sredinama u kojima su manjina.
Ravnopravnost, kazala je, ne bi trebala biti privilegija niti pitanje brojnosti, nego standard demokratskog društva.
„Želimo Bosnu i Hercegovinu u kojoj nitko ne mora prestati biti ono što jest da bi joj pripadao“, poručila je.
Upravo je Tuzlu izdvojila kao primjer različitih životnih iskustava unutar hrvatske zajednice u BiH. Politička svakodnevica Hrvata u Mostaru, kazala je, nije ista kao ona Hrvata u Tuzli, Fojnici, Posavini ili Središnjoj Bosni. No, različite okolnosti, prema njezinim riječima, ne bi trebale značiti različite interese niti podjele unutar hrvatskog naroda.
„Naša snaga je u tome da se slušamo, da se međusobno razumijemo i da zajednički rješavamo naše probleme“, rekla je Filipović.
Posebno mjesto u njezinu obraćanju imala je Tuzla i ono što ovaj grad danas pokazuje kroz svoje otvorene prostore susreta.
Govoreći o Sajmu knjige koji se ovih dana održava u Hrvatskom kulturnom centru „Sveti Franjo“, a nosi simboličan naziv „Sajam koji povezuje“, Filipović je upravo tu vidjela sliku Bosne i Hercegovine kakvu, kako je kazala, želi graditi.
Hrvatski kulturni centri, poručila je, ne bi trebali biti mjesta zatvaranja, nego mjesta susreta, prostora u kojima se okupljaju ljudi različitih identiteta, povezuju gradovi i narodi, ali i ostvaruju veze s ljudima iz susjednih zemalja.
Tuzlanski Sajam knjige, na kojemu se upravo sada susreću autori, nakladnici i posjetitelji iz različitih dijelova BiH i susjedstva, za Filipović je tako postao primjer kako kulturne institucije mogu povezivati, a ne dijeliti.
Takvu Bosnu i Hercegovinu, istaknula je, vidi kao zemlju u kojoj se može biti Hrvat, Bošnjak, Srbin ili pripadnik bilo kojeg drugog naroda, a istodobno ravnopravno pripadati gradu i državi u kojoj se živi.
„Mi želimo biti ono što jesmo, ali želimo i da svaki drugi ima isto to pravo“, poručila je.
Govoreći o budućnosti zemlje, Filipović je podsjetila da BiH nosi složeno naslijeđe rata, nepovjerenja i neriješenih političkih pitanja, ali je istaknula kako se ne smije prihvatiti da nove generacije desetljećima ostanu zarobljene u istim podjelama.
Kao odgovor ponudila je znanje umjesto galame, razgovor umjesto sukoba, diplomaciju umjesto zatvorenih vrata, ravnopravnost umjesto preglasavanja i konkretne rezultate umjesto političkih parola.
„Odgovornost moje generacije je tom miru dati život“, kazala je Filipović, podrazumijevajući pod životom sigurnu cestu, uređenu školu, dostupnog liječnika, ali i pravo svakog čovjeka da bude ono što jest i da se osjeća ravnopravnim.
Slične poruke, ali kroz konkretne probleme Tuzlanskog kantona, uputio je i Vinko Pavlović, nositelj liste HDZ-a BiH za Skupštinu Tuzlanskog kantona.
Pavlović je govorio o ravnopravnosti, razvoju i kvaliteti života kao tri ključna područja djelovanja, uz najavu zalaganja za veću zastupljenost Hrvata u institucijama, ulaganja u prometnu infrastrukturu, poljoprivredu i obrtništvo, osnivanje ureda za europske fondove te poboljšanje zdravstvenog sustava i uvjeta za ostanak mladih obitelji.
Posebno je istaknuo prometno povezivanje Tuzlanskog, uključujući projekte autoceste Tuzla–Orašje i brzih cesta prema Sarajevu i Doboju.
„Hrvati u Tuzlanskom kantonu nisu podstanari. Ovdje živimo stoljećima, ovdje planiramo ostati i zato želimo odlučivati o proračunu, o cestama, o školama, o bolnicama ravnopravno s drugima“, poručio je Pavlović.
Dodao je kako je cilj, kako je rekao, „bolja kvaliteta života“ za sve građane kantona. Od sigurnosti i zdravstvene skrbi do uređenih cesta, javne rasvjete, vode, društvenih domova i sadržaja za djecu i mlade.
Na skupu su predstavljeni i drugi nositelji lista, Mato Matijević i Jozo Banović za Federalni parlament te Mato Brkić za Parlamentarnu skupštinu BiH. I oni su u svojim govorima naglasili važnost razvoja Tuzlanskog kantona, njegovog cestovnog povezivanja s cijelom BiH i EU.
Glazbeno su skup uveličale sestre Ilijašević, a kroz cijelu večer dominirao je poziv na očuvanje života u Bosni i Hercegovini.
U završnici svog obraćanja Filipović je tu poruku sažela u odnos prema generacijama koje dolaze.
Mir, kazala je, ne bi trebao ostati samo naslijeđe prethodnih generacija, nego postati temelj za bolji život djece koja dolaze.
„Da hrvatski identitet ne bude više nikad razlog za strah, nego siguran dio Bosne i Hercegovine. Da mir ne bude ono nešto što smo naslijedili od svojih roditelja, nego dobar život koji ostavljamo svojoj djeci. To je posao naše generacije.“
Upravo se u toj poruci večerašnji skup u Tuzli odmaknuo od samog predstavljanja kandidata i izbornih programa. Iz njega je poslana poruka o Bosni i Hercegovini kao zemlji različitih identiteta, ali zajedničkog prostora za život. Zemlji u kojoj očuvanje vlastitog identiteta znači ljepotu življenja ovdje.
