Moždani akutni udar je čest glavni uzrok smrti u razvijenim zemljama i javlja se iznenada, iako postoje neki znakovi poput peckanja ili slabosti u rukama i nogama, slabosti mišića lica ili poremećaja govora.
I ove godine 9. lipnja obilježava se Dan borbe protiv akutnog moždanog udara. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava na kronična stanja poput srčanih bolesti ili moždanog udara koji su globalni česti uzroci smrti.
Moždani udar je čest glavni uzrok smrti u razvijenim zemljama i javlja se iznenada, iako postoje neki znakovi poput trnaca ili slabosti ruku i nogu, gubitka mišića lica ili poremećaja govora.
“Poznato je da je liječenje ove bolesti teško, vrlo skupo i, što je najvažnije, krajnje neizvjesno. Stoga je prevencija najbolji lijek za ovu bolest” , navedeno je ranije na web stranici Opće bolnice “Abdulah Nakaš” u Sarajevu.
Prevencija se dijeli na primarnu (prevencija moždanog udara) i sekundarnu, kada bi se trebala usredotočiti na sprečavanje sljedećeg moždanog udara.
Primarna prevencija je borba protiv čimbenika rizika za moždani udar, od kojih dob (porast dobi i porast rizika), spol (muškarci češće obolijevaju dok je smrtnost kod žena veća), rasa (pripadnici crne rase imaju veću učestalost nego bijela rasa) i genetski čimbenici.
Najčešći čimbenici rizika na koje možemo utjecati su visoki krvni tlak, dijabetes i skriveni šećer (netolerancija na glukozu), povećani kolesterol i trigliceridi, bolesti srca i krvnih žila, konzumacija duhana i alkohola, upotreba oralnih kontraceptiva, pretilost i tjelesna neaktivnost, neadekvatna prehrana i stres.
Sekundarna prevencija sastoji se od najranije i najhitnije primjene odgovarajućih lijekova, moguće operacije sužene karotidne arterije i kontrole čimbenika rizika.
“Za primarnu i sekundarnu prevenciju od velike je važnosti zdrav način života, kao i redoviti liječnički pregledi i primjena odgovarajuće terapije”, upozoravaju liječnici.
