Naslovna Istaknuto Stiže nam Majski cvijet. Renata Bagarić: Večeras slavimo dječju pjesmu

Stiže nam Majski cvijet. Renata Bagarić: Večeras slavimo dječju pjesmu

Ovogodišnji „Majski cvijet“, 21. po redu, biće održan večeras u Narodnom pozorištu Tuzla. U obnovljenom izdanju, prepoznat je kao manifestacija od značaja za Tuzlu. Međutim, posljednjih godina, ovaj festival proširio se na više zemalja sudinica. Na javni poziv pristigle su autorske pjesme iz nekoliko zemalja. U čemu se ogleda značaj festivala, zbog čega je važna dječija pjesma u odrastanju, kakvo mjesto danas zauzima u društvu i kako je unaprijediti, za Hrvatski glasnik govori profesorica Renata Bagarić koja je u velikoj mjeri zaslužna za povratak i život „Majskog cvijeta“ u Tuzli.

Razgovarala: Enisa Alibalić

HG: Festival „Majski cvijet“ u Tuzli posljednjih osam godina unosi radost u dječja, ali i srca odraslih koji su uspjeli sačuvati dijete u sebi i shvačaju važnost promocije dječje pjesme. Ujedno nama starijima vraća sjećanja na to koliko je ovo važna i velika manifestacija bila u nekim, sada već davnim godinama. Možete li nam povući paralelu između onoga što je „Majski cvijet“ bio do devedesetih godina i ovoga što je danas?

Renata Bagarić: Radost slušati i pjevati dječije pjesme je nešto što se nije promijenilo sve ove godine. No, razlika je u tome da je u početku izvođače festivala uživo pratio tuzlanski estradni orkestar sačinjen od gudača, duvača, ritam sekcije. Nakon određenog perioda, ulogu muzičke pratnje preuzeo je orkestar Doma mladih. Danas je praksa da solisti pjevaju na snimljene matrice što smo i mi, slijedeći primjere festivala iz regiona, preuzeli. Pored toga, festival je poprimio međunarodni karakter. Nama je velika radost što nam se brojni autori svake godine vraćaju, šaljući nam pjesme i svoje male soliste, ističući da je naš festival najbolji na kojem su bili.

HG: Gotovo nevjerojatno zvuči da je od prvog „Majskog cvijeta“ do danas prošlo pedeset godina. Sve je u društvu drugačije u odnosu na to razdoblje, ali vjerujem da je dječji duh ostao isti. Je li rad sa djecom prilika da sačuvamo tu nevinost, a ujedno i odvažnost u sebi, naročito u današnjem vremenu?

Renata Bagarić: Naredne, 2025. godine bit će pedeset godina od prvog održanog festivala. Po završetku ovog festivala, kreću pripireme za taj veliki jubilej. Rad sa djecom vas oplemenjuje, svakodnevno podsjeća koje vrijednosti trebaju biti trajne i važne, a od kojih se nekako sa godinama udaljimo, velikim dijelom pod utjecajem današnje slike cijelog društva. Ja sam zahvalna što sam okružena djecom, kako kroz Osnovnu muzičku školu u kojoj radim, tako i Gradski dječiji hor „Slavuj“, od kojih svakodnevno učim i koji „drže“ dijete u meni budnim.

HG: Dječje pjesme se uče u vrtićima, u školama, kod kuće… S druge strane, svjesni smo navale pjesama koje su djeci dostupne, a koje nemaju nikakvu umjetničku vrijednost. I nisu uopće dječje. Koliko su djeca zainteresirana (a i roditelji) da djecu uče (i da djeci približe) pjesme koje su prikladne za njihov uzrast?

Renata Bagarić: Dječije pjesme jesu prisutne, ali mi se čini u mnogo manjoj mjeri nego li je to bilo prije. Današnji medijski sadržaju nemaju dovoljno dječijih programa koji promoviraju, ne samo dječiju pjesmu, nego i druge sadržaje, koje imaju edukativne i umjetničke elemente. Motiv osnivanja Gradskog dječijeg hora „Slavuj“ bio je da pokuša da na nekom lokalnom nivou popuni taj sadržaj svojim radom, ali i da pruži otpor svemu onome što danas djeca pjevaju, a nije njima primjereno. Mogu reći da uspijevamo u tome kako kroz hor, tako i sada kroz festival i da nije to više samo lokalno, jer naše pjesmice putuju, pa su tako i na repertoarima drugih horova u regionu. Djeca uživaju da pjevaju ono što je njima razumljivo, blisko, što govori o temama koje se njih tiču.

HG: Zbog čega je važna dječja pjesma, generalno glazba za dječje odrastanje? Neka od velikih glazbenih djela nekada su korištena u crtanim filmovima da bi se djeca navikla na izuzetnu umjetničku vrijednost. Kakva je situacija danas?

Renata Bagarić: Ja sam odrastala okružena dječjim knjigama, pjesmama. Gledala sam crtiće koji su bili prepuni jazz i klasične muzike. Tek kad sam, kroz formalno obrazovanje, zakoračila u svijet klasične muzike, prepoznavala sam melodije koje sam ranije, upravo kroz crtiće, slušala. Muzika koju slušamo nas oblikuje, na neki način i definira, pa često znam kroz prizmu muzike, onoga što netko sluša, promatrati i sveukupnost osobe, jer smatram da naš muzički ukus mnogo govori o nama samima. Za djecu je neophodno da kod njih potičemo interes za muzičkim izražavanjem, jer na taj način razvijamo osjećaj za visoke estetske i umjetničke vrijednosti, što doprinosi stvaranju zdrave i pozitivne osobe.

HG: Vi vodite i dječji zbor „Slavuj“ koji je prilika da se dječja pjesma širi između dva festivala. Imate li podršku za sve ono što radite?

Renata Bagarić: Iz rada sa Gradskim dječjim horom „Slavuj“ se i rodila ideja za obnavljanjem festivala „Majski cvijet“. Profesoru Zlatanu Mujkiću i meni, koji i jesmo osnivači „Slavuja“, prirodan slijed je bio da značaj dječije pjesme podignemo na način, tako da kroz festival djeci pružimo još muzičkih sadržaja, a i da motiviramo autore na dječije stvaralaštvo. Festival nam je omogućio da se umrežimo sa velikim brojem autora i izvođača diljem Europe koji imaju slične motive i uviđaju značaj dječije pjesme. Podrška, naravno, da postoji, ali isto tako brojne se stvari realiziraju bazirane na entuzijazmu nas koji želimo da kreiramo sadržaje za najmlađe.

HG: Festival „Majski cvijet“ ove godine okupiće mnogo sudionika. Odakle i kakav je plan?

Renata Bagarić: I ove godine, kao i prethodnih, bit će izvedeno 12 novih, do sada neobjavljenih kompozicija. Autori, čije pjesme će biti izvedene na ovogodišnjem festivalu, dolaze nam iz Njemačke, Slovenije, Švedske, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Pjesme izvode djeca solisti, njih devet i imamo tri dueta. Sve pjesme prati Gradski dječiji hor „Slavuj“. Plan je da pjesme doputuju do što većeg broja mališana, a sigurno će se naći na repertoaru „Slavuja“ i imat ćete ih priliku slušati na nekom od naših sljedećih nastupa.