U najnovijem izdanju Webometricsove rang liste visokoškolskih ustanova za 2025. godinu, Univerzitet u Sarajevu (UNSA) se našao na 1677. mjestu u konkurenciji više od 30.000 univerziteta iz cijelog svijeta.
Iako je i dalje najbolje rangirana visokoškolska ustanova u Bosni i Hercegovini, UNSA je zabilježio pad u odnosu na siječanjsko izdanje iste liste, kada je bio na 1476. mjestu.
Webometrics, poznat i kao Ranking Web of Universities, predstavlja najveću svjetsku akademsku rang listu visokoškolskih institucija. Rangiranje se objavljuje svakih šest mjeseci, a cilj je pružiti neovisne, objektivne, ažurirane i višedimenzionalne informacije o učinku univerziteta diljem svijeta.
Rang lista se temelji na indikatorima kao što su vidljivost, prisutnost, transparentnost i izvrsnost u znanstvenoj produkciji.
Iza Univerziteta u Sarajevu, drugi najbolje plasirani univerzitet iz BiH je Univerzitet u Banjoj Luci, koji se nalazi na 3221. mjestu. Na trećem mjestu među bh. univerzitetima je Univerzitet u Tuzli (4118. mjesto), a zatim slijede:
– International University of Sarajevo (4430. mjesto)
– Sveučilište u Mostaru (4966. mjesto)
– International Burch University Sarajevo (5369. mjesto)
– Univerzitet u Zenici (5968. mjesto)
– Univerzitet u Istočnom Sarajevu (6215. mjesto)
– Sarajevo School of Science and Technology (6276. mjesto)
– Univerzitet u Bihaću (6657. mjesto)
– Univerzitet “Džemal Bijedić” Mostar (8769. mjesto)
– Univerzitet “Vitez” u Travniku (9858. mjesto)
– Internacionalni univerzitet u Travniku (13220. mjesto)
– Univerzitet u Travniku (14194. mjesto)
Ovi rezultati ukazuju na ozbiljne izazove u akademskoj konkurentnosti bosanskohercegovačkih univerziteta na globalnoj sceni. Pad na listi sugerira potrebu za hitnim reformama u oblastima znanstvene produkcije, digitalne prisutnosti, međunarodne suradnje i transparentnosti rada.
Kada se promatraju univerziteti iz regije, jasno je da institucije iz zemalja bivše Jugoslavije ostvaruju znatno bolje rezultate. Naime, najbolje rangirani univerzitet iz regije je Univerzitet u Ljubljani, koji zauzima visoko 318. mjesto na svijetu.
Slijede:
– Univerzitet u Beogradu – 385. mjesto
– Sveučilište u Zagrebu – 460. mjesto
– Univerzitet u Novom Sadu – 868. mjesto
– Univerzitet u Mariboru – 1088. mjesto
– Sveučilište u Splitu – 1333. mjesto
– Sveučilište u Rijeci – 1533. mjesto
– Univerzitet u Nišu – 1641. mjesto
– Sveučilište u Osijeku – 1708. mjesto
– Univerzitet Sv. Ćirila i Metodija u Skoplju – 1752. mjesto
– Univerzitet u Kragujevcu – također 1708. mjesto
– Univerzitet Crne Gore – 1916. mjesto
Ovi podaci jasno pokazuju da se univerziteti u regiji, uz određene izuzetke, nalaze ispred većine bosanskohercegovačkih univerziteta. Takva situacija otvara brojna pitanja o sustavnim problemima u visokom obrazovanju u BiH, uključujući nedostatak ulaganja, slab kvalitet znanstvenog rada i nedovoljnu integraciju u međunarodne akademske tijekove.
Pad Univerziteta u Sarajevu i stagnacija ostalih univerziteta iz BiH na globalnoj akademskoj sceni predstavljaju alarm za nositelje obrazovnih politika i akademsku zajednicu. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se unaprijedili istraživački kapaciteti, poboljšala međunarodna suradnja i osigurala veća transparentnost u radu univerziteta.
Pored toga, digitalna prisutnost i dostupnost znanstvenih rezultata na internetu igraju ključnu ulogu u rangiranju, što zahtijeva modernizaciju infrastrukture i aktivnije prisustvo na globalnim akademskim platformama.
