Naslovna Istaknuto Mit je da sa starenjem slabe sve funkcije mozga. Ne slabe, nego...

Mit je da sa starenjem slabe sve funkcije mozga. Ne slabe, nego ga moramo poticati!

Mozak zahtijeva baš sve hranjive tvari kao i svi ostali ograni, mišići. Prehrana bogata kalorijama, šećerom, natrijem i transmasnim kiselinama je hrana koju trebate izbjegavati jer štetno utječe na mozak. Kakvu onda prehranu odabrati, što jesti?

Naglasak treba staviti na mediteranski način prehrane koji je bogat voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i mononezasićenim masnim kiselinama poput maslinovog ulja. Istraživanja pokazuju da upravo taj tip prehrane štiti mozak te da osobe koje ga slijede imaju manji rizik za oštećenje.

1. Cjelovite žitarice

Za svoj rad, mozak treba stalnu opskrbu energijom, a za njega to je glukoza. Birajte integralnu rižu, te tjesteninu i kruh od integralnog brašna.

2. Hrana koja sadrži omega-3 masne kiseline

Esencijalne masne kiseline koje su neophodne za rad mozga naći ćete u ribi. Plava riba sadrži mnogo omega-3 masnih kiselina, ali ima ih i u lanenom ulju, maslinovom ulju, orašastim plodovima, bućinim košticama, lanenim sjemenkama.

3. Hrana koja sadrži kolin

Jaja, piletina, morska riba, jetrica i mahunarke sadrže kolin, spoj koji štite od gubitka pamćenja i povezuje se s poboljšanjem ostalih kognitivnih funkcija.

4. Hrana bogata antioksidansima

Antioksidansi kojima obiluju rajčica, borovnica i brokula imaju veliku ulogu u očuvanju mozga. Tu su i namirnice poput crne čokolade, zelenog i žutog čaja.

Kako vježbati mozak?

Znanstvenici naglašavaju da mozak ne voli rutinu. Svi oni koji uspiju naći izlaz te zaposliti mozak onim što nije rutina imat će više “kognitivnih rezervi”. Ove rezerve pomažu u očuvanju mentalnih funkcija tijekom godina, smanjujući rizik od kognitivnog propadanja.

Ogromna je važnost izlaganja mozga novim i različitim stimulansima kako bi se održala njegova neuroplastičnost, sposobnost prilagodbe i promjene. Bez obzira na dob, iskustva i navike, zahvaljujući mehanizmu neuroplastičnosti, mozak praktički uvijek ima mogućnost učenja novih obrazaca, stvaranja novih navika, pa čak i oporavljanja nakon oštećenja.

Sad se zna da se mozak može oporavljati, cijeli život je moguće da se zbog mehanizma neuroplastičnosti na njega može djelovati. To je mehanizam koji nama omogućuje da zapravo mozak stalno držimo zdravim, jer njemu su samo jako bitni stumulusi. Mozak strada u rutini. Ako radite neki posao koji nema baš puno ‘veze s mozgom’, nego je uvijek jedno te isto, onda više ne uključuje taj dio, i rutina onda upropaštava njegovu funkcionalnost. Ljudi onda postanu zaboravljivi, ne koncentriraju se. Zato trebamo stimuluse da bi smo ga stalno držali u niskom startu.