Naslovna HKD Napredak Likovni simpozij PULS u Garevcu oživio Bosansku Posavinu

Likovni simpozij PULS u Garevcu oživio Bosansku Posavinu

1136

 Piše: Maja Nikolić

Međunarodni Posavski umjetnički likovni simpozij PULS koji se već tri godine održava u Garevcu, posebna je umjetnička priča čiju povijest polako ispisuju Bosanska Posavina i Hrvatsko kulturno društvo Napredak sa svojom zakladom Otvorena kuća. Ovaj likovni simpozij nosi sa sobom jednu posebnu dimenziju stvaranja, povratka, okupljanja, ali iznad svega života. Meni osobno, dojmljivi su ljudi koji su ustrajali u realizaciji ovakve jedne ideje, a to su prije svega Slavica Mijić Lukač, profesor Franjo Topić i istaknuti likovni umjetnik Ante Kajinić. Ustrajali su, uspjeli su i nisu odustali ni nakon pandemije koja je bila gotovo sve zaustavila.

Ove godine PULS je okupio renomirane umjetnike, akademske slikare, kipare i teoretičare umjetnosti: Ria Trdin (Osijek), Kristina Ćavar (Široki brijeg), Josip Mijić (Split, Široki Brijeg), Dalibor Nikolić (Mostar), Boris Ladan (Jajce), Dejan Duraković (Vinkovci), Anto Kajinić (Zagreb). Gost ovogodišnjeg simpozija bio je Vladimir Risomondo, povjesničar umjetnosti te Zoran Filipović Zoro, ugledni fotograf.

Slavica Mijić Lukač za Hrvatski glasnik kaže da je Garevac idealno mjesto za stvaranje, idealno je i za rijetke stanovnike povratnike koji su u proteklom ratu bili protjerani sa svojih ognjišta.

„Ponekad se ovdje osjeća zaglušujuća tišina, a umjetnici svojim radom ovdje ovo mjesto čine živim. Meni je posebno drago što umjetnici u svemu ovome vide smisao, jer ovo je moj rodni zavičaj i ja se ne mogu odmaknuti od svog subjektivnog doživljaja, ali umjetnici koji ovdje dolaze i nisu odavde i oni vide smisao stvaranja na ovim prostorima. Unose nešto što je život, a i sam naziv PULS veoma je simboličan. Ja se nekako iskreno nadam da će ovaj likovni simpozij imati dalekosežnije rezultate“, ispričala nam je Slavica Mijić Lukač.

Cijeli likovni simpozij održava se u Otvorenoj kući u Garevcu koja također nosi jednu posebnu priču, ali onu priču koja govori o budućnosti ovih prostora. Naime, Otvorena kuća Garevac zamišljena je kao centar za mir i kulturu dijaloga. Jer mira i kulture dijaloga na ovim prostorima nikada nije dosta.

„Kultura sama po sebi donosi život. Mislim da se ovakvi ispražnjeni prostori mogu nadopuniti kulturnim događanjima i tako doprinijeti duhovnom bogatstvu i onima koji ovdje žive. Nadam se da će jednog dana situacija biti drugačija i zato je na nama da posijemo jedno dobro sjeme koje će uroditi plodom i da će buduće generacije iz svega ovoga nešto požnjeti“, ističe Slavica.

Umjetnica koja je ove godine uveličala likovni simpozij PULS je Ria Trdin.  Umjetnica je to koja se istovremeno bavi slikarstvom i kiparstvom, scenografijom i lutkarstvom. U njenom profesionalnom i umjetničkom radu isprepliću se likovna umjetnost i kazalište. Za Hrvatski glasnik ističe da je ovaj simpozij interesantan i po činjenici da su se na njemu susrele i Zagrebačka, Širokobriješka i Osiječka akademija umjetnosti.

„Ima iznimno zanimljivih radova, iznimno zanimljivih likova i zato smatram da bi trebalo više ovakvih događanja, jer bi ljudi mogli razmjenjivati mišljenja i učiti jedni od drugih, nadopunjavati se. Ono što moramo znati je da danas u umjetničkom svijetu postoji velika konkurencija, velika tenzija, ali ovdje u ovakvom ambijentu stvarno se svi jako lijepo družimo, nitko nije škrt na znanju, na iskustvu. Nadopunjavamo se i potičemo jedni druge. Meni je ova atmosfera jedan preporod. Možda je i do ovog mjesta, možda je i do Slavice i Ante Kajinića koji su jedan dobri duh svega ovoga. Iznimno pozitivna i nadahnjujuća priča. Svi mnogo radimo, ali se i družimo“, kaže nam Ria.

No cijeli PULS ne bi bio rođen i rastao da nema istaknutog umjetnika Ante Kajinića čiji je umjetnički voditelj. Međunarodni posavski likovni umjetnički simpozij za Kajinića je od krucijalnog značaja, jer je on pokušaj da u Posavini posvjedočimo postojanje, na stoljetnim ognjištima.

„Ja sam zamislio da ovaj likovni simpozij bude simpozij hrvatske recentne umjetnosti, iz područja gdje god Hrvati žive. Nisam želio da to bude kolonija, okupljanje, jer smo na to naviknuti, nego sam želio da to uistinu bude bilježenje suvremene umjetnosti, jedan enciklopedijski znanstveni pristup, da biramo i pozivamo one umjetnike koji su prije svega konzistentni u bavljenju umjetnosti. Znači, oni koji su dosljedni, koji su konzistentni u uporabi likovnih elemenata, dakle u onome što tvori likovno djelo“, kaže za HG sveučilišni profesor Ante Kajinić.

Profesor Kajinić dijeli uvjerenje da je PULS obećavajući i za nadolazeće vrijeme, jer, kako je i sam napisao, poput miljokaza upućuje na potrebu stalnog oljuđivanja u lutajućem vremenu kojeg baštinimo, na posavskom prostoru kojeg sreća ne miluje često, postajući time jednim od upečatljivih biljega istrajavanja.

I Josip Mijić, akademski slikar  postao je važnim dijelom PULS-a. On je i autor plakata za PULS 2021.

„U Bosni i Hercegovini ima jako puno kolonija i drago mi je da se ovaj likovni simpozij razlikuje od toga. Nije druženje u pitanju, nego se profesionalno bavimo umjetnošću, znači i praktično i kolokvijem koji se održava i gdje raspravljamo o umjetnosti. Također, svake godine likovni simpozij ima novu temu. Ove godine to je bila „Tajna umjetnosti“ i umjetnici koji sudjeluju na simpoziju pripreme se dobro i održe predavanja o tajni umjetnosti. Također, veoma je važno što se umjetnici vode svojom poetikom, a uvjeti su ovdje savršeni“, kaže za Hrvatski glasnik Josip Mijić.

Umjetnička djela koja nastaju na PULS-u tradicionalno se, po završetku simpozija, predstavljaju publici u Hrvatskoj i BiH. Tako će biti i ove godine, s izložbama u Vinkovcima i Zagrebu, uz nadu da pandemija koronavirusa neće poremetiti taj plan.

Napretkova otvorena kuća u Garevcu je zaista otvorena za sve ljude dobre volje. Njeni domačini, prije svega voditeljica Slavica Mijić Lukač je sretna svaki put kada ih netko posjeti. Jer i ova kuća važna je svima, mjesto je povratka i novog života. Ovdje su ostvareni brojni europski projekti, zasađeno voće i povrće, a još toliko toga čega njene vizionare koji vjeruju da dobrog sjemena nikada dosta pa kuju planove, realiziraju ideje u nadi da će uspjeti, jer bez PULS-a i ove Otvorene kuće povijest ovih prostora će više biti teško pisati.