Piše: Ivana Marić
Amerikanizacija politike, posebno izbornih kampanja, označava proces u kojem zemlje širom svijeta – pa tako i Balkan – preuzimaju američke modele političke komunikacije. Američki političari decenijama su oblikovali svjetske trendove u pridobijanju podrške javnosti, od modernih kampanja do direktne komunikacije s biračima. Posebno je značajna Obamina kampanja iz 2006. godine, kada su društvene mreže, a posebno Twitter, prvi put imale presudan utjecaj na politički rezultat.
Političari širom svijeta počeli su kopirati američku komunikaciju – verbalnu i neverbalnu – način oblačenja, nastupe, prisutnost na mrežama i strategije javne komunikacije. Angažovali su američke savjetnike, učili kako da se predstavljaju elokventno, uredno, smireno i pristojno. Temelj takvih kampanja bila je pozitivna komunikacija: pristojnost, istinoljubivost, moral i poštovanje prema drugima. Negativne kampanje su izbjegavane jer su istraživanja pokazivala da napadi, uvrede i afere štete samom kandidatu.
Amerikanizacija Balkana
I u Bosni i Hercegovini je ta škola ostavila traga. Političari su ulazili u sve profesionalnije kampanje, učili javno nastupati, izbjegavati gafove i ne upadati u neistine. Ponekad je sve to djelovalo kao dobro uvježbana predstava, ali je ipak slalo važnu poruku: laž je sramota, neznanje je sramota, primitivizam je sramota. A pristojnost, čak i odglumljena, postajala je standard koji se očekuje.
U tom periodu počeli smo prepoznavati i korupciju kao ono što zaista jeste: zloupotrebu moći, a ne “običaj” darivanja i traženja „uslugica“. Tek kad je pravosuđe počelo sankcionirati i moćnike, postalo je jasno da se navike moraju mijenjati.
Balkanizacija Amerika, ali i „EUrope“
Dok smo mi tek učili razlikovati pristojnost od primitivizma, u zemljama koje su nam držale lekcije počeli su se javljati obrasci upravo onog ponašanja zbog kojeg su kritizirali Balkan. Američki zvaničnici zaduženi za borbu protiv korupcije postajali su dio korupcijskih skandala. Evropski funkcioneri koji su s visine govorili o balkanskoj “pokvarenosti” završavali su pod istragama. Umjesto da oni nas nauče borbi protiv korupcije, mi smo njih naučili borbi za korupciju.
A onda je došao trenutak koji je sve izvrnuo naglavačke – izbor američkog predsjednika čije su uvrede, ispadi i laži prevazišli mnoge naše najgore političke primjere. Dok nama govore o pristojnosti, kod kuće normalizuju govor mržnje prema manjinama, ženama, novinarima i migrantima, uz aplauze dijela javnosti. Drže nam lekcije, ali ne primjenjuju ih na sebi.
Umjesto amerikanizacije Balkana, svjedočili smo balkanizaciji Amerike. Umjesto da mi preuzmemo njihovu pristojnost i profesionalnost, oni su preuzeli našu grubu političku nekulturu. A domaći političari su to brzo prihvatili kao opravdanje.
Vrijeme je da pristojnost ponovo postane norma
U Bosni i Hercegovini se hitno mora zaustaviti trend napada, prijetnji i uvreda. Pogledajte muzičke trendove, sadržaje influensera, komentare na društvenim mrežama – nasilje, psovke i agresija nagrađuju se lajkovima. Najviše podrške dobijaju političari koji najglasnije vrijeđaju druge, posebno pripadnike drugih naroda.
Kod nas su primitivci postali “baje”, a uvrede se smatraju hrabrošću. Zaboravlja se da pristojni ljudi ne vrijeđaju ne zato što “ne smiju”, već zato što ih je kućni odgoj naučio da je to pogrešno. Pametan čovjek argumentima brani svoje stavove; primitivac to pokušava psovkama jer bolje ne zna.
Zato svaki oblik primitivizma mora biti odmah i glasno osuđen, bez obzira od koga dolazi. Zakonski mehanizmi moraju se koristiti dosljedno. Samo tako možemo stvoriti društvo u kojem se štite žrtve nasilja, pomaže ženama koje traže pomoć i brani pravo svakog čovjeka da pristojno iznese svoj stav — čak i kada se s njim ne slažemo.
Pristojnost nije slabost. Ona je jedina brana protiv spirale primitivizma koja razara javni prostor. A javni prostor, jednom urušen, teško se obnavlja.
