Naslovna Istaknuto Franjevački muzej Jajce: Vrijedno zdanje istinskog bogatstva Bosne i Hercegovine

Franjevački muzej Jajce: Vrijedno zdanje istinskog bogatstva Bosne i Hercegovine

1176

Franjevački Muzej u Jajcu koji djeluje pri Franjevačkom samostanu Sv. Luke, istinsko je blago Bosne i Hercegovine u kojem svi posjetitelji mogu vidjeti što uistinu Jajce, kao kraljevski grad, jeste. Mnoštvo je eksponata koji se u njemu nalaze, od prapovijesti do danas. U Jajcu se tako nalazi mač tipa Mošunj iz IX. stoljeća prije Krista, a brojni su i ekspnati iz vremena rimskih careva ali i bosanskih kraljeva, s posebnim osvrtom na posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Fundus Franjevačkog muzeja Jajce čine tri zbirke – arheološka, etnološka i sakralna.

Kroz Muzej nas je proveo Franjo Leovac, arheolog i kustos Franjevačkog muzeja u Jajcu. Za Hrvatski glasnik je govorio o ljepotama Muzeja koji je jedinstven u BiH te o odnosu društva prema kulturi i ovakvim institucijama.

„Mi upravo radimo na projektu uređenja Kraljeve sobe. Ovim projektom želimo ispričati povijest Srednjovjekovne Bosne, od njenog prvog spomena u X. stoljeću pa sve do njenih posljednjih trenutaka, odnosno pogubljenja Stjepana Tomaševića. O čemu ćemo više govoriti u sljedećim mjesecima“, kaže nam Franjo Leovac.

Zanimljivo je da će Franjevački muzej Jajce do kraja godine objaviti i jedan vodič o bosanskom kraljevstvu u kojem će biti sažete i znanstveno potkrijepljene činjenice o Bosni u Srednjem vijeku te vladarima koji su iza sebe ostavili veliko nasljeđe.

Izgradnja samostana započela je 1877., a završena 1885. godine. Iako nije doživio zvaničan početak rada Franjevačkog muzeja Jajce 1905. godine, najzaslužniji za njegovo stvaranje je fra Antun Knežević koji je prikupio ogromnu muzejsku građu. Muzej je kontinuirano djelovao i bio jedna od najprepoznatljivijih institucija kulture sve do početka devedesetih godina, odnosno ratnih događanja kada su u Jajcu porušene sve bogomolje.

„Od 1995. godine franjevci su se posvetili obnovi sakralnih objekata, a od 2005. godine na stoti rođendan, Muzej je otvoren za posjetitelje. Sasvim slučajno (2016.), zahvaljujući jednom povjesničaru koji je trebao raditi izložbu pokrenut je jedan veliki projekt Franjevačkog muzeja Jajce koji je ponovno otvoren za sve posjetitelje u listopadu 2018. godine. Muzejsko uređenje nagrađeno je dvjema nagradama: Collegium Artisticumu u Sarajevu, u kategoriji realiziranih interijera i slovenačkom „nagradom zavoda Big See“, ističe Leovac i dodaje da sve ono što franjevci rade, čine to za generacije koje dolaze.

Svaki grad u Bosni i Hercegovini pa tako i Jajce predstavljaju jedan mali muzej pod otvorenim nebom. Muzeji su kao institucije veoma važni, kakvo je stanje u BiH

„Znanstvenici u svijetu imaju priliku kroz muzeje dati veliki doprinos kulturi i povijesti. Međutim, mislim da mi u BiH nedovoljno kroz obrazovni sustav govorimo o muzejima, odnosno nedovoljno posjećujemo muzeje. Ja sam iz Jajca, ovdje sam završio i osnovnu i srednju školu. Toliko smo toga imali priliku vidjeti kada je u pitanju povijest našeg grada, ali kroz obrazovni sustav malo smo toga upoznali, jer to nije uopće bilo u planu i programu škole. Jedino smo kao znatiželjni pojedinci posjećivali neke znamenitosti“, ističe Leovac.

U povodu Međunarodnog dana Muzeja, danas će Franjevački muzej Jajce otvoriti vrata za sve osnovne i srednje škole.

„Drago mi je da često djeca kada posjete naš muzej, žele ponovno doći i s roditeljima. Mnogi posjetitelji kažu da ono što su franjevci uradili u Jajcu je vrijedno svake hvale. Nažalost zbog pandemije COVID-19 nismo imali posjete učenika iz drugih gradova tako da veliki broj mladih nam nije došao“, kaže nam Leovac.

Ovogodišnji Međunarodni dan muzeja održava se pod sloganom „Oporavak i ponovno osmišljavanje“. Franjo Leovac kaže da je poruka ovog slogana savršena, naročito u kontekstu bosanskohercegovačkog društva.

„Međutim, mislim da muzejski djelatnici nisu dovoljno uključeni i ne daju dovoljno doprinos buđenju određenih procesa, mnogi su utonuli u neki san. Mnogo toga se idejno pokrene, ali malo se njih realizira, trebamo više raditi na osmišljavanju novih sadržaja za naše posjetitelje. Struka kao takva bi mogla mnogo više dati za kulturu i znanost, međutim čini mi se, da ni znanstvenici nisu ono što su nekada bili“, smatra Leovac.

Franjevački Muzej Jajce gotovo sva sredstva u obnovi rada je dobio od bosanskohercegovačkih institucija. Leovac smatra da je očito moguće i u našem društvu ovdje, ako su ljudi pokretači promjena.

„Potrebno je mnogo truda, vremena i mnogo napisanih projekata i onda se kroz vrijeme prepoznaju neki projekti i daje im se na važnosti. Često očekujemo da netko drugi za nas nešto uradi ili rješava naše probleme. Neće nitko drugi dok mi sami nešto ne učinimo i ne pokrenemo se“, napominje naš sugovornik, mladi arheolog.

Bosna i Hercegovina je prebogata povijesnim i prirodnim naslijeđem. Međutim, arheologija kao znanost izgubila je u ovoj zemlji jednu generaciju vrsnih arheologa, Alojza Benca, Borivoja Čovića, Pavla Anđelića i mnoge druge koji su radili sjajne stvari u bivšoj Jugoslaviji. Danas nema nove generacije koja bi po uzoru na njih mogla nastaviti raditi i istraživati

„Posljednjih desetak godina je tek započeo studij arheologije u Mostaru i u Sarajevu, dok prije toga uopće nije bilo u BiH. S druge strane institucije BiH ne daju toliko važnosti arheolozima, jer upravo tamo gdje bi arheolozi mogli rješavati stvari često puta njih stave na marginu i onda to rješavaju arhitekti, neki ljubitelji starina, entuzijasti. Ne daje se uopće prilika arheolozima da rješavaju problematiku koja se njih tiče, izostavlja ih se. Sustavnog rada kada je u pitanju arheologija danas ima veoma malo, a u dogledno vrijeme pitanje je hoće li ga uopće biti. Mislim da je to veliki problem“, kaže nam arheolog Franjo Leovac.

Franjevački muzej Jajce sebi nosi priču o gotovo svim stanovnicima grada Jajca, od prapovijesti pa sve do današnjih dana. Tako i svaki pojedinac u BiH može dati svoj doprinos u očuvanju naslijeđa i to na veoma jednostavan način. Potrebno je samo da ljudi čuvaju svoje naslijeđe, a uvijek će se naći dobonamjerni ljudi koji će skrbiti o tim vrijednostima.

Međunarodni dan muzeja iz godine u godinu budi sve veći interes javnosti, ljudi ih sve više posjećuju i zato ostaje nada da će upravo muzeji uspjeti sačuvati određene obiteljske vrijednosti. Naime, i danas se bilježe slučajevi, da kada posjetitelji dođu u Muzej vide primjerice u etnološkoj zbirci neke stvari, prepoznaju ih.

„Ljudi prepoznaju svoje pretke na fotografijama. Kažu nam da su to njihove bake i djedovi. Generacije prije nas su imale više sluha nego mi. Ja se nadam da ćemo se i mi mladi probuditi i da ćemo potaknuti interes kod ljudi koji su ostali u BiH, da je naše naslijeđe nešto jako važno i da ga kao takvog trebamo cijeniti, očuvati. Jer na taj način mi čuvamo svoj identitet, svoju povijest, na koju se češto pozivamo. Zato je važno da se uključe znanstvenici, jer znamo da bez znanosti nastaju mitovi i legende iz kojih se kasnije jako teško izvlačimo“, rekao je na kraju za Hrvatski glasnik Franjo Leovac iz Franjevačkog muzeja Jajce.

Međunarodni dan muzeja još nas jednom podsjeća koliko smo kao zemlja bogati, koliko smo bili poštovani i važni gotovo svima, jer su se za ovaj prostor borile najveće svjetske sile. Franjevački muzej Jajce podsjeća nas da smo, ne tako davno, bili kraljevina.

M. Nikolić