Svake godine 22. travnja diljem svijeta se obilježava Dan planeta Zemlje – godišnjica modernog ekološkog pokreta nastalog 70ih godina prošlog stoljeća, s ciljem podizanja svijesti o globalnoj problematici onečišćenja našeg jedinog doma i poticanja na akcije kojima ćemo ga očuvati.
Ideju obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi put je predstavio John McConnel na konferenciji UNESCO-a 1969., a 22. travnja 1970. oko 20 milijuna ljudi u Americi izašlo je na ulice kako bi demonstrirali protiv negativnih utjecaja nastalih tijekom 150 godina industrijskog razvoja. Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992., kada je tijekom Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Opća skupština Ujedinjenih naroda je 2009. godine 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje. Danas se obilježava u 190 zemalja svijeta, uz značajan angažman više od milijardu ljudi i mnogih udruga za zaštitu okoliša i prirode.
Tema Dana planete Zemlje 2022. je “INVESTIRAJ U NAŠU PLANETU”, koja se fokusira prvenstveno na posljedice klimatskih promjena na Planeti koje svi već osjećamo, kao i na napore koji se ulažu u svijetu u cilju njihovog ublažavanja. Tako je Dan planete Zemlje 2016. godine rezultirao usvajanjem Pariškog sporazuma koji je potpisalo preko 120 država koje su u narednim godinama provele niz aktivnosti vezanih za zaštitu od klimatskih promjena (npr. recikliranje materijala, očuvanje prirodnih resursa, zabrana upotrebe štetnih hemikalija, sprečavanje krčenja i uništavanja šuma, zaštita ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i dr.).
Svjetske šume se sijeku zabrinjavajućom brzinom radi krčenja zemlje za farme, ali stabla se sijeku i za proizvodnju drvne sirovine i papira ili izgradnju cesta i rudnika. Osim ubrzavanja klimatskih promjena, sječom šuma uništavaju se i staništa šumskih životinja. Aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena pomažu u zaštiti prirode i prirodnih sistema o kojima svi ovisimo. Brinući se za naše šume, vode i zemljište možemo se bolje odbraniti od klimatskih promjena i njihovih posljedica.
Mnoge države Europske unije već su pripremile nacionalne planove za upravljanje ovim posljedicama. Različite regije suočavaju se s različitim problemima, pa se ti planovi moraju prilagoditi regionalnim i lokalnim situacijama. Šume imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. S jedne strane one ispuštaju stakleničke plinove kad se stabla ruše ili raspadaju, pridonoseći globalnom zagrijavanju. S druge strane, šume fotosintezom uklanjaju stakleničke plinove i smanjuju globalno zagrijavanje. Održivo upravljanje šumama, kada se sade nova stabla koja zamjenjuju ona posječena, predstavlja učinkovito rješenje. Zbog toga države Europske unije aktivno sarađuju na unaprjeđenju uloga šuma u djelovanju protiv klimatskih promjena.
UNEP je zelenu ekonomiju definirao kao “ekonomiju koja rezultira poboljšanjem dobrobiti čovječanstva i socijalne jednakosti, istovremeno smanjujući ekološke rizike i ekološku oskudicu”. Prevladavajuća obilježja zelene ekonomije su: nizak nivo ugljika, učinkovitost u korištenju prirodnih resursa i socijalna uključenost. U projektu zelene ekonomije predlažu se svjesna potrošnja, recikliranje, ponovna upotreba robe, korištenje čiste energije i procjena biološke raznolikosti.
U zelenoj ekonomiji, skup proizvodnih procesa i transakcije koje iz njih proizlaze moraju pridonijeti razvoju, kako u društvenom, tako i u ekološkom pogledu. Cilj je poboljšati kvalitet života, smanjiti nejednakosti, očuvati biološku raznolikost i očuvati okoliš, kao što zagovaraju glavni zagovornici međunarodnih foruma i multilateralnih agencija, poput UNEP-a, Svjetske banke i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)
