Naslovna HKD Napredak BLAGDAN SV. ĆIRILA I METODA: Dan Hrvatskog kulturnog društva Napredak

BLAGDAN SV. ĆIRILA I METODA: Dan Hrvatskog kulturnog društva Napredak

U petak, 5. srpnja, obilježava se Dan Hrvatskog kulturnog društva Napredak i blagdan njegovih zaštitnika, slavenskih apostola braće sv. Ćirila i Metoda.

Zbog epohalnog značenja misije i uloge svete braće Ćirila i Metoda za sve slavenske narode, pa tako i za Hrvate, Hrvatsko kulturno Društvo „Napredak“ proglasilo ih je svojim zaštitnicima, a na 65. Glavnoj skupštini 2018. godine, još jednom naglasilo potrebu da se blagdan sv. Ćirila i Metoda, 5. srpnja, svečano obilježava u cijelome Društvu.

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ izabralo je svetu braću Ćirila i Metoda za zaštitnike Društva ponajprije zbog toga što njihova misija predstavljala izvanredan uzor za sve članice i članove HKD Napredak. Napretkovo svekoliko djelovanje, posebice na polju kulture, za cilj je oduvijek imalo graditi mostove između ljudi, naroda, kultura, povezujući time na konstruktivan način različite sfere ljudskog postojanja. Sveti Ivan Pavao II. proglasio je slavenske apostole sv. Ćirila i Metoda suzaštitnicima Europe, a 1985. posvetio im je i posebnu encikliku „Slavorum Apostoli“. Želja je bila ukazati na potrebu istinskog zbližavanja i ponovnog ujedinjenja Europe od Atlantika do Urala te na izgradnju „zajedničkoga doma“ svih europskih naroda. Želja je to koja se danas, u vremenu svekolikih dezintegracijskih tendencija, nameće kao prijeko potrebna.

Ćiril i Metod potječu iz obitelji visokog bizantskog vojnog upravitelja u grčkom gradu Solunu, gdje su rođeni početkom 9. stoljeća, 815. i 826. Obojica su ne samo odrastajući sa susjedima Slavenima izvrsno naučili njihov jezik, nego su ga vjerojatno i u kući govorili, jer im je majka bila Slavenka. Stariji brat Mihael vršio je, kao i otac, vojničko-upravnu službu, a na vrhuncu karijere zamonašio se i povukao u samostan te uzeo monaško ime Metod. Mlađi brat Konstatntin školovan je na carskom dvoru skupa s budućim bizantskim carem Mihaelom III. te potom obavljao službu voditelja patrijaršijske biblioteke. Bio je vrlo učen i sposoban predavač te je stekao nadimak „filozof“.

Car Mihael ih je najprije poslao u Kazarsko carstvo na Azovsko more u misiju rasprave sa Židovima i Saracenima. U to doba je moravski knez Rastislav pisao caru Mihaelu molbu da mu pošalje „takva učitelja koji bi nam našim jezikom pravu kršćansku vjeru objasnio“.

Car se odlučuje za Metoda i Konstantnina, a oni, po nalogu patrijarha Focija, u misiju kreću tek kada su se vrhunski pripravili: Konstantin je na temelju predloška grčkog alfabeta oblikovao posebno, slavenskom jeziku prilagođeno pismo, koje je kasnije, najvjerojatnije baš u Hrvatskoj prozvano glagoljica, a potom su preveli Bibliju i liturgijske knjige na slavenski jezik a prijevod zapisali tim novim pismom. Slavenski jezici u to doba nisu se bili jedan od drugoga toliko udaljili kao danas pa su makedonski oblik slavenskoga narječja, nazvan kasnije staroslavenskim jezikom, dobro razumjeli i u Moravskoj i Češkoj, Bugarskoj i Hrvatskoj.

Neuspjeh misije postaje sveopći uspjeh

Misija u Moravskoj je propala zbog pobune moćnih franačkih (njemačkih) biskupija koje su pokrivale ta slavenska područja, a zbog čega je knez Rastisav i pisao za pomoć u Bizant: bojao se potpune germanizacije svoga kneževstva, koje je u to doba bilo prostorno veliko i obuhvaćalo ne samo Moravsku i Češku nego i cijelu Panoniju. Konstantin i Metod morali su zbog optužbi da u liturgiju ilegalno uvode novi, ne-sveti jezik ići u Rim na opravdanje. Ondje ih je, međutim, papa Hadrijan II. svečano dočekao, ponajprije zato što su sa sobom nosili zemne ostatke pape Klementa, koji je umro u progonstvu na Crnome moru, a braća su relikvije ponijela sa sobom kad su bili kod Kazara. Hadrijan je odobrio njihov rad, prihvaćajući da je priča o samo tri sveta jezika – hebrejskome, grčkome i latinskome – u biti heretična, jer je Bog stvorio sve jezike i narode. U Rimu, međutim, Konstantin umire zamonašivši se prije smrti i uzevši ime Ćiril, a Metoda papa imenuje panonskim nadbiskupom sa sjedištem u Srijemskoj Mitrovici. No, ondje su ga se Nijemci dočepali i odveli ga u trogodišnji zatvor te je ipak svoj život dokončao u Moravskoj i grob mu se nalazi u moravskom Velehradu. Ćirilovi i Metodovi pratitelji i učenici raspršili su se po cijelom slavenskom svijetu i svoje djelovanje utkali u temelje kulturne povijesti svih slavenskih naroda.

U preslavskoj školi u Bugarskoj iz glagoljice i grčkog pisma razvila se ćirilica, najprije stara, a iz nje su se kasnije formirale sve današnje nacionalne redakcije ćirilice. U Hrvatskoj se najdulje od svih slavenskih krajeva, sve do 19. stoljeća  zadržala glagoljica, njome su pisani svi najvažniji narodni spomenici – Baščanska ploča, Vinodolski zakonik, Istarski razvod, a u Lici u Kosinju tiskan je glagoljicom 1483. „Misal po zakonu rimskoga dvora“, prva tiskana hrvatska knjiga, inkunabula, jer je izdana samo 28 godina nakon Gutenbergova izuma.

U Bosni i Hercegovini i okolnim dalmatinskim krajevima, kombinacijom ćirilice i glagoljice, oblikovana je bosanica, kojom su pisane sve najznačajniji povijesni spomenici, počevši od najstarijeg zapisa u kamenu – Humačke ploče, svi stećci, povelja Kulina Bana, Hvalov zbornik, Hrvojev misal i svi drugi najstariji evanđelistari. U tursko doba bosanica je bila jedno od službenih pisama na sultanovoj porti, njegovale su je begovske obitelji, a sva najstarija djela franjevačke literature, počevši od Divkovićeva „Nauka krstjanskoga“ nadalje. Dobar dio najstarijih crkvenih matica u BiH, osim na latinskom, pisan je također bosanicom i to čak sve do u kasno 19. stoljeće.

HKD NAPREDAK U SLUŽBI ČOVJEKA OD 1902. GODINE

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“  temeljna je kulturna ustanova bosanskohercegovačkih Hrvata. Sjedište društva i Središnje uprave HKD Napredak je u Sarajevu. Osnovni cilj Napretka je očuvanje i jačanje hrvatske nacionalne svijesti u Bosni i Hercegovini i promocija hrvatske kulturne baštine uopće. Ove ciljeve Napredak ostvaruje kontinuiranim promicanjem hrvatskog jezika i kulture, stipendiranjem studenata, izdavaštvom, poticanjem obrazovanja i suradnjom s vjerskim ustanovama i drugim domaćim i međunarodnim organizacijama. Unutar Napretka djeluju brojne kulturne i sportske sekcije i organizacije.

U razvoju nacionalne misli u Bosni i Hercegovini krajem 19. i početkom 20. stoljeća odlučujuću ulogu imala su nacionalna kulturna društva. Kulturno-prosvjetna aktivnost stanovništva Bosne i Hercegovine u tom razdoblju nastala je i odvijala se kao rezultat društvenih, političkih i gospodarskih promjena koje su u vezi s dolaskom i uspostavljanjem austrougarske uprave na ovim prostorima. Među hrvatskim narodom u toj zemlji osjećala se snažna potreba za osnivanjem društva koje bi pomagalo i financiralo obrazovanje hrvatske mladeži. Kao rezultat te težnje nastala su dva društva kojima je poticanje obrazovanja bio osnovni cilj.

Napretkova palača u Sarajevu

Prvo je osnovano 14. rujna 1902. godine u Mostaru pod nazivom “Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike”, a drugo 11. studenog iste godine u Sarajevu pod nazivom “Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu”. Mostarsko i sarajevsko društvo  ujedinjuju se 1907. godine, a pod nazivom “Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak” djeluje od 1914. Prvi predsjednik u Mostaru bio je fra Radoslav Glavaš, a u Sarajevu privremeno Tugomir Alaupović. Alaupović je i tvorac imena Napredak, pošto je na skupštini 10.9.1904. godine predložio da se postojećem Društvu, radi lakšeg imena i kraćeg dopisivanja da ime “Napredak”. Svećenik Anto Alaupović u upravi Napretka bio je punih 35 godina, a dužnost predsjednika obnašao je od 1923. do 1945. godine. Za svoj predani i požrtvovni pastoralni rad nadbiskup Josip Stadler imenovao ga je prisjednikom duhovnog stola, a nadbiskup Ivan Šarić podijelio mu je (počasna) kanonička insignija.

U izmijenjenim pravilima, svrha društva definirana je nešto uopćenije: kulturno jačanje hrvatskoga naroda. Ovakva misija zadržana je sve do 1945. godine. HKD Napredak u razdoblju od 1920. do 1941. godine izuzetno je razgranao svoju djelatnost. Lepeza njegova interesa kretala se od pukog podupiranja raznih odgojnih i obrazovnih ustanova, sve s ciljem pripremanja terena za daljnji rad i širenje društva pa sve do njegovih velikih aktivnosti stvaranja zadruge ili osnivanja konvikta (učeničkih domova).

Koliko je važan doprinos Napretka i za kulturu i za narod čiji prefiks nosimo ispred svog imena, možda je nabolje davno kazao dr. Juraj Krnjević, političar i pravnik, jedan od prvaka HSS-a.

“Da bosansko-hercegovački Hrvati nijesu ništa drugo učinili, da nijesu ništa drugo doprinijeli hrvatstvu, cijeli bi im hrvatski narod bio vječno zahvalan, što su svojom slogom, izdržljivošću, šta više i protiv vlasti, stvorili veliku narodnu hrvatsku ustanovu, naš Napredak” (Napredak, Glasilo HKD Napredak, br. 12, 1940, str. 1.)

Kraj Drugog svjetskog rata za Napredak donosi posve novu situaciju. Vlasti komunističke Jugoslavije uspostavljaju novi ideološki sustav, nastojeći ovladati svim društvenim dimenzijama, koristeći u tome i zatečena kulturno-prosvjetna društva. HKD Napredak je formalno obnovljen na Glavnoj skupštini 28. i 29. listopada 1945. godine. Zadržano je ime i način unutarnje organizacije, ali se suštinski promijenila svrha te ciljevi društva. Djelovanje društva bilo je najviše usmjereno na iskorjenjivanje nepismenosti, a osnovna svrha, pomaganja đacima, praktično je napuštena. O promicanju hrvatske kulture nije se moglo ni pomišljati, pošto su se sve kulturne aktivnosti realizirale kroz dirigiranu suradnju s druga dva nacionalna društva u okviru Saveza kulturno-prosvjetnih društava.

I takvo, suženo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa 1. travnja 1949. godine dolazi do ukidanja Napretka, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Prestao je rad Središnjice, svih podružnica i povjereništava, kao i drugih organizacija, koje su djelovale u okviru Napretka (zadruga, knjižnica, knjižara…), dok pokretna i nepokretna imovina i sva prava i obveze Hrvatskog kulturnog društva Napredak prelaze od 1. travnja 1949. godine na Savez kulturno-prosvjetnih društava. Protiv Napretka su bile nastrojene vlasti u Bosni i Hercegovini i u Jugoslaviji. Nažalost, do danas je vraćen samo mali dio imovine u BiH i u Republici Hrvatskoj. No, duh Napretka živio je među narodom i prenosio se.

Napredak je do zabrane školovao i pomagao školovati oko 16 000 đaka i studenata, među kojima su i dva nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog, zatim slikari Gabrijel Jurkić i Ivo Šeremet, Ismet Mujezinović, Karlo Mijić, pjesnik Nikola Šop, akademik Ivo Padovan i brojne druge poznate osobe. Napredak je u različitim razdobljima imao do 155 podružnica i više povjerenstava u 440 mjesta.

Nobelovac Ivo Andrić

Razvijao je i nakladničku djelatnost. Redovito od 1908. do 1947. godine izlazi Hrvatski narodni kalendar. Nakon obnove Napredak nastavlja tradiciju izdavanja Hrvatskog narodnog kalendara/godišnjaka, a izdaje ga redovito od 1991., kao i zidne kalendare. Godine 1923. osnovana je Napretkova zadruga koja je do zabrane bila jedna od najvećih gospodarskih institucija na prostoru tadašnje države.

U Sarajevu je 1913. izgrađena i prelijepa secesijska Napretkova palača te đački dom Kralj Tomislav, kao i dom kulture u Novom Sarajevu, zatim dom Kralj Petar Svačić u Mostaru i Napretkov neboder u Zagrebu te Napretkova zadruga u Sarajevu. Napredak je izgradio brojne višenamjenske domove u Tuzli, Zenici, Bugojnu, Travniku, Vitezu, Širokom Brijegu, Brčkom, Osijeku, Derventi, Bosanskom Brodu i Busovači.

Obnova Napretka se događala u okviru i u ozračju silaska s povijesne pozornice totalitarnog komunističkog sustava, koji je i prekinuo njegov rad. Obnoviteljska skupština održana je 29. rujna 1990. u Sarajevu, a za predsjednika ja izabran mons. prof. dr. Franjo Topić, koji je tu funkciju obnašao do 6. srpnja 2019. godine, kada se povukao s mjesta predsjednika. Na mjesto predsjednika na Skupštini izabran je dr. sc. Nikola Čiča. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje hrvatskog naroda. Danas Napredak ima više od 5714 članova s novom članskom iskaznicom u jedinstvenoj evidenciji društva, u 66 podružnica i 3 povjerenstva.

Predsjednik HKD Napredak dr. sc. Nikola Čiča

Sveti Ivan Pavao II., 30. travnja 2003. na općoj audijenciji u Vatikanu pozdravio je Napretkovce sljedećim riječima:

„Srdačno pozdravljam čelnike i članove Hrvatskoga kulturnog društva Napredak iz Zagreba, Sarajeva i dugih mjesta Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Predragi, potičući vas da velikodušno nastavite raznovrsnu kulturnu djelatnost svojega velezaslužnog društva, koje je nedavno proslavilo stotu obljetnicu osnutka i koje upravo danas slavi svoj dan, zazivam na vas Božji blagoslov“.

Od 1990. godine do danas, HKD Napredak je kroz Središnju upravu osigurao više od 3335 stipendija, a kroz podružnice je podijeljeno više od 1000 stipendija. Među Napretkovim stipendistima već ima poznatih i uspješnih umjetnika, znanstvenika i gospodarstvenika. Objavljeno je oko 600 različitih knjiga, a značajan broj Napretkovih podružnica ima i knjižnice. Najveća je ona u Sarajevu s više od 40 000 knjiga. Obnovljena je 2003. godine, a djelovala je od 1928. do 1949. godine.

Potpisivanje ugovora o dodjeli Napretkovih stipendija i potpora, Sarajevo 2024.

HKD Napredak je od obnove priredio više od 1350 različitih koncerata. Napretkova Glavna podružnica u Beču dvadeset i jednu godinu organizirala je Ljetnu akademiju njemačkog jezika za studente. Svake godine akademiju je pohađalo u prosjeku 30 studenata i 40 učenika iz BiH, Hrvatske i drugih zemalja iz okružja. Organiziranje izložbi danas je sastavni dio Napretkovih aktivnosti. Priređeno ih je oko tisuću. Središnja uprava podupire i jedanaest tradicionalnih manifestacija u podružnicama, koje su proglašene od interesa za Napredak.

Društvo ima tri lista: Napredak (Travnik), Bobovac (Vareš), Fojnička škrinja (Fojnica) te portale Hrvatski glasnik (Tuzla) i Glas kulture (Banja Luka). Pri Napretku djeluje Napretkov trio Senso (Glavna podružnica Mostar), Napretkov jazz kvartet Birdland (Podružnica Ljubuški),  13 folklornih skupina, 7 tamburaških i mandolinskih orkestara, 14 pjevačkih skupina/zborova i 32 različite dramske, likovne, glazbene, humanitarne, ekološke, studentske i sportske sekcije. Također, u okviru našeg Društva djeluju: Udruga likovnih umjetnika HKD Napredak, ŠK Napredak Sarajevo u Premijer ligi BiH, ŠK Napredak Zenica u ligi Herceg Bosne, Boćarski klub Napredak-Willa, NK SAŠK 1910. Napredak u Sarajevu te Hrvatsko planinarsko društvo Bjelašnica 1923. u Sarajevu i PD Napredak – Stjepan Planić u Zagrebu. Ukupno pri Napretku djeluje oko 70 različitih sastava, grupa i sekcija. Od svoje obnove (1990.) do danas HKD Napredak je ukupno realizirao više od 10 000 različitih kulturnih programa.

HKD Napredak je punopravni  član Europskog centra za radnička pitanja (EZA). EZA je mreža od 74 organizacije iz 28 europskih zemalja koje se oslanjaju na kršćansko-socijalne vrijednosti. HKD Napredak je za svoj rad dobio niz nagrada, među njima i Povelju Republike Hrvatske, nagradu Grada Sarajeva, Plaketu Kantona Sarajevo i  Plaketu „Kralj Tvrtko Prvi Kotromanić“.

Seminar EZA-e u Sarajevu

Na Skupštini održanoj 14. listopada 2023. izabrana je nova Središnja uprava HKD Napredak koja će voditi najveće kulturno društvo u Hrvata u Bosni i Hercegovini u mandatu od 2023. do 2027. godine, a za predsjednika Društva ponovno izabran dr. sc. Nikola Čiča.

Novi saziv Središnje uprave HKD Napredak

UPRAVA DRUŠTVA

Središnja uprava HKD Napredak:

Predsjednik: dr. sc. Nikola Čiča.

Dopredsjednici: Miroslav Landeka, Mostar, Josip Križanović, Busovača, prof. dr. sc. Hrvoje Milošević, Sarajevo, doc. dr. sc. Damir Krešić, Zagreb.

Članovi Središnje uprave: prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, Zagreb, prof. dr. sc. Vanda Babić-Galić, Zadar, mr. sc. Ivana Barišić, Ljubuški, Sretko Tomić, Sarajevo, Ivica Kovačević, Tuzla, Franjo Leovac, Jajce, dr. sc. don Vlatko Rosić, Zenica, Gordana Mišković, Vitez, Ines Kaić-Pervan, Livno, dr. sc. Anto Ivić, Mostar.

Nadzorni odbor: Blagun Lovrinović, Novi Travnik, Dragan Glavaš, Jajce, Željka Obradović, Mostar.

Stegovni sud: vlč. Ivan Dragičević, Odžak, Ružica Ševarika, Banja Luka,  Ljiljana Jurak, Fojnica.

Povjerenstva HKD Napredak 2023. – 2027.

  • Povjerenstvo za kulturu, izdavaštvo i medije, Miroslav Landeka, predsjednik
  • Povjerenstvo za podružnice, udruge, zaklade, klubove i članstvo, Josip Križanović, predsjednik
  • Povjerenstvo za mlade i stipendije, prof. dr. sc. Hrvoje Milošević, predsjednik
  • Povjerenstvo za gospodarstvo i imovinu Napretka, doc. dr. sc. Dario Krešić, predsjednik

Miroslav Landeka,
dopredsjednik Središnje uprave HKD Napredak